HRVOJE KLASIĆ

‘Da ih Pavelić nije počeo klati, Srbi bi bili poslušni građani NDH. Stepinac? Većina ne zna kako su ga zvali ustaše...‘

‘Fizička ugroženost je navela Srbe da se priključe antifašističkom pokretu‘, tvrdi Klasić
Hrvoje Klasić
 Screenshot: Briefing

Ovih dana se navršava nekoliko okruglih obljetnica: 80 godina od početka Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj, 50 godina od Hrvatskog proljeća, 30 godina od krvavog Uskrsa na Plitvicama... O tim događajima u emisiji Briefing govori povjesničar prof. dr. sc. Hrvoje Klasić, izvanredni profesor na Odsjeku za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta gdje istražuje i predaje teme iz hrvatske i svjetske povijesti 20. stoljeća.

Kraljevina Jugoslavija je 25. ožujka 1941. pristupila njemačko-talijansko-japanskom vojnom savezu - Trojnom paktu. U Jugoslaviji su ubrzo krenule protunjemačke demonstracije, uslijedio je vojni udar u kojem je svrgnut knez Pavle, a vlast je predana u ruke maloljetnog kralja Petra. Hitler je 6. travnja napao Jugoslaviju i za koji dan je porazio i okupirao, a na području Hrvatske i BiH je 10. travnja osnovana marionetska Nezavisna Država Hrvatska.

- Demonstracije u Jugoslaviji su razbjesnile Adolfa Hitlera jer mu je to poremetilo planove da 15. svibnja napadne Sovjetski Savez, dok je u isto vrijeme Winston Churchill bio jako sretan. Hitler 27. ožujka naređuje da se Jugoslavija uništi vojno i kao država. Po taktici zavadi pa vladaj odlučio je Srbe kazniti, a Hrvatima dati državu kako bi ih još više udaljio od Srba. Uoči samog osnivanja NDH ustaše praktički ne postoje. Raseljeni su po cijeloj Italiji. Ante Pavelić živi u vili u Firenci, obiteljskim životom sa ženom i djecom. Ne zna što bi sa sobom i toliko mu je dosadno da je upisao tečaj turskog jezika. I onda ga jednoga dana krajem ožujka zove Mussolini i kaže mu da mora ići u Hrvatsku gdje će biti stvorena država, nakon što ga je Vladko Maček odbio. Pavelić mu je na to rekao da nema s kime uspostaviti vlast i da niti ne zna gdje su ustaše. Oni su se poženili po Toskani, imaju vinograde. U travnju, kada su došli u Zagreb, točno se vidi kako se fizički razlikuju ovi iz Italije, preplanuli sa zalizanom kosom od onih iz Hrvatske koji su bljedunjavi i neuredne kose, govori Klasić.

- Komunisti su tada bili ilegalna organizacija od nekoliko tisuća ljudi na području cijele Jugoslavije. Sisački komunisti su 22. lipnja otišli u šumu i započeli pobunu, no ključna je bila ustaška genocidna politika prema Srbima. Fizička ugroženost je navela Srbe da se priključe antifašističkom pokretu. Da ih Pavelić nije počeo klati, Srbi na Baniji, Kordunu i Lici bi bili poslušni građani NDH. Da je Jugoslavija ostala u Trojnom paktu, Srbi se ne bi imali razloga priključivati partizanima, tvrdi Kasić.

Prema njegovim riječima, zagrebački kardinal Alojzije Stepinac je bio presretan što je osnovana NDH jer je bio jedan od fanatičnijih katolika, hrvatski nastrojen na granici patriota i nacionalista.

- Ustaše nisu nikad do kraja vjerovali Stepincu. Većina ljudi danas ne zna da se mladi Stepinac 1918. pri kraju Prvog svjetskog rata kao dobrovoljac priključuje srpskoj vojsci odnosno jugoslavenskoj legiji. Njega se u ustaškim ekstremnim krugovima zbog toga nazivalo solunskim dobrovoljcem i Jugoslavenom. Zato je on uvijek imao potrebu isticati da je hrvatski patriot, a mislim da je to doista i bio. Iz pisama koje je 1941. slao papi Piju XII. se vidi da on mnogo više vodi brigu o Hrvatima i katolicima nego o ostalim građanima NDH. Kada piše o rasnim zakonima, Stepinac Pavelića ili Andriju Artukovića ne pita zašto su osnovali logore i donijeli rasne zakone, nego ih traži da prilikom deportacije budu humaniji prema ljudima, primjerice da uzmu u obzir Židove koji su prešli na katoličanstvo, ističe Klasić.

Naglašava kako patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije nikad nije rekao da je Stepinac ustaša, zločinac ili da ne treba biti proglašen svecem.

Klasić između ostalog iznosi i svoje mišljenje da se 1971. za malo mogla izbjeći Izbjeći smjena hrvatskog partijskog vodstva te zašto hrvatski učenici nedovoljno znaju o Domovinskom ratu.

Pogledajte emisiju Briefing:

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 01:32