BEZ PREDRASUDA

‘Kad sam vidio tko je došao na otvorenje Spomenika domovini, zapitao sam se jednu stvar...‘

Ja ne mislim da je to spomenik prvom predsjedniku Franji Tuđmanu - kaže Josip Mihaljević
Josip Mihaljević i Hrvoje Klasić
 Hanza Media Tv I Cropix

Je li Spomenik domovini, otvoren 10. prosinca na 21. godišnjicu smrti prvoga hrvatskog predsjednika, između zgrade zagrebačke gradske uprave i koncertne dvorane "Vatroslav Lisinski", a točno preko puta prije podignutog spomenika Franji Tuđmanu, "pogođen", hoće li ga građani prihvatiti i kome je zapravo on podignut, pitanja su o kojima smo u TV studiju Hanza Medije, u emisiji "Bez predrasuda", razgovarali s povjesničarima Hrvojem Klasićem i Josipom Mihaljevićem.

Pa, je li spomenik podignut Franji Tuđmanu ili domovini?

- To je pitanje koje mene najviše zanima. Pogledao sam tekst natječaja i nije mi do kraja jasno što (u toj natječajnoj dokumentaciji) znači "Spomenik domovini". A kada pogledamo fotografije sa samog otvaranja, vidimo članove obitelji Tuđman, Vlade, braniteljskih udruga, obitelji poginulih u ratu, ali ne i predsjednika RH Zorana Milanovića ili članove oporbe. Nekako se stvara osjećaj da je to spomenik neovisnoj, samostalnoj državi Hrvatskoj. Jer, ono što mene muči u tom nazivu jest zašto domovinu vežemo uz period od trenutka ulaska u rat - bez obzira na to što je Domovinski rat bez sumnje jedan od najvažnijih događaja u hrvatskoj povijesti. Ali, domovina nije nastala '91., nije nastala ratom i nije nastala zalaganjem jedne osobe i jedne stranke. U krajnjoj liniji, mi imamo himnu koja se zove "Lijepa naša domovino", koja je nastala prije gotovo 200 godina i koja je bila službena (hrvatska) himna i tijekom 40-ih i tijekom 50-ih godina (prošlog stoljeća). S time, dakle, treba biti pažljiv. I to govorim dobronamjerno, cijeneći sve što se događalo 90-ih godina. Ali, nama ne trebaju takvi diskontinuiteti. Hrvatska domovina postojala je na različite načine i nju se moglo poštovati i cijeniti na različite načine ne od 90-ih, nego puno ranije... Naša domovina je puno starija, naslijeđe joj možemo promatrati unatrag tisuću i više godina. I ne znam zašto si oduzimamo tu mogućnost - kaže Hrvoje Klasić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Josip Mihaljević s Hrvatskog instituta za povijest napominje kako svi spomenici, pa tako i spomenici domovini, izazivaju prijepore u društvu i zajednici gdje su podignuti.

- Spomenik domovini po meni je legitiman način izražavanja sjećanja na prošlost. A što se tiče pitanja je li to spomenik isključivo hrvatskoj državi nakon 1990. godine, reći ću da me (kod zagrebačkog Spomenika domovine, koji se sastoji od tri dijela: Zida svjetlosti, vječnog plamena i portala, nap. a.) jedino stakleni zid asocira na devedesete (na Zid boli, spontano podizan od 1993. godine u Selskoj ulici u Zagrebu, nap. a.). Drugi motivi, poput portala, oltara domovini nisu nešto što je vezano isključivo za neki vremenski period ili za Hrvatsku. S te strane ne bih našao poveznicu Spomenika domovini isključivo s devedesetima. Što se tiče pitanja je li to spomenik domovini ili Franji Tuđmanu, on se može izjednačiti s Tuđmanom samo ako netko hrvatsku domovinu personificira, pokušava izjednačiti s njim. Ja ne mislim da je to spomenik Tuđmanu - kaže Mihaljević.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. siječanj 2021 23:18