MISTERIJ NAKON POMPE

Spomenik van svih protokola: Vlada i Pantovčak šute o namjeni, Grad daje 350.000 za kamere

Posjet Sergeja Lavrova činio se idealnom prilikom da se krene s praksom polaganja vijenaca
 Davor Pongračić/Cropix

Spomenik domovini otvoren je prije nešto više od 10 dana. Mnogi se zgražaju nad činjenicom da ga u ovom trenutku nadziru zaposlenici zaštitarske agencije koju je angažirao Grad Zagreb.

U samom Gradu odbijaju reći dokad će oni čuvati spomenik i koliko stoji njihov angažman. Prema neslužbenim informacijama, u budućnosti će oko spomenika biti postavljene kamere visoke rezolucije, koje će Grad platiti oko 350 tisuća kuna. Inače, predstavnici Vlade, Grada Zagreba, Crkve biranim su riječima govorili o spomeniku i njegovoj budućnosti.

Potpredsjednik Vlade Tomo Medved tvrdio je "da će se sada pred vječnim plamenom tog spomenika i strani državnici imati gdje pokloniti u znak poštovanja prema hrvatskoj državi, a Vlada će ga u tu svrhu uvrstiti u državni protokol". No, kako to obično u Hrvatskoj biva, nakon što se ugase svjetla pozornice i kamera, obećano se rasprši k'o kapljice kiše.

O budućnosti spomenika, njegovoj namjeni i održavanju više nitko ne želi govoriti.

Ignoriranje i muk

Tjedan dana smo u Vladi, Uredu predsjednika i Gradu Zagrebu pokušali dobiti odgovore na, činilo nam se, jednostavna pitanja o budućnosti spomenika u čiju je gradnju utrošeno 37,4 milijuna kuna. Postavili smo tri pitanja - je li donesena odluka o uvrštenju Spomenika domovini u državni protokol prilikom posjeta stranih državnika, je li u planu da ovaj spomenik bude mjesto odavanja počasti povodom državnih praznika i blagdana i je li u planu da pripadnici Hrvatske vojske čuvaju vječnu vatru kod spomenika u vidu počasne straže? Odgovor glasnogovornika Vlade - potpuno ignoriranje i muk.

Na svečanosti otvaranja spomenika predsjednika Republike niti predstavnika njegova Ureda nije bilo, ali smo ista pitanja uputili i na Pantovčak. Uz dodatno - namjerava li predsjednik Republike obići i položiti vijenac kod ovog spomenika prilikom važnih državnih praznika i blagdana? Reakcija slična onoj iz Vlade. Predsjednikov glasnogovornik nam je putem WhatsAppa odgovorio: "Nemam za sada komentara na to pitanje".

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić bio je u potpunoj domoljubnoj euforiji pri otvaranju spomenika i tvrdio kako će spomenik služiti kao mjesto odavana počasti hrvatskoj Domovini.

No na gore navedena pitanja i dodatna - koliki je trošak angažmana zaštitarske agencije čiji zaposlenici sada čuvaju spomenik i do kada će oni biti angažirani te tko podmiruje troškove održavanje spomenika i kolika je procjena da će oni iznositi na godišnjoj razini, od njegove administracije dobili smo samo šturi odgovor da je Grad vlasnik spomenika koji podmiruje troškove održavanja čija je procjena u fazi izrade. O budućoj namjeni spomenika niti riječi.

- Nije mi jasno zašto šute. Svaka država ima mjesto gdje strani državnici prilikom posjeta polaganjem vijenca odaju počast zemlji koju posjećuju - kazala nam je Milada Privora, bivša ravnateljica Državnog protokola i šefica protokola Predsjednika Republike Hrvatske. Do 2000. godine to mjesto je bio Oltar Domovine na Medvedgradu gdje su počast odavali strani dužnosnici. No, nakon 2000. godine ta praksa je napuštena.

- Nama to nedostaje. Kad bismo dogovarali protokol posjeta, uvijek je bilo pitanje gdje će njihov državnik položiti vijenac i odati počast državi. Pa smo mi onda izmišljali kako se to mjesto uređuje, rekonstruira ili nešto slično - naglašava Privora.

Inozemni državnici

- Ovaj novi spomenik Domovini mi je primjereniji i bolji od Zida boli na Mirogoju. A posebno mi je fascinantan stakleni zid boli - kaže Privora, arhitektica po struci koja smatra da je to primjerenije mjesto gdje bi se polagali vijenci i odavala počast povodom značajnih datuma iz naše povijesti.

Posjet ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova činio se idealnom prilikom da se započne s praksom polaganja vijenaca kod novog spomenika. No, Privora kaže kako to nije bilo moguće jer je protokol tog posjeta bio dogovoren prije otkrivanja spomenika. Osim inozemnih državnika, počast Hrvatskoj na tome mjestu odavali bi i novi veleposlanici u RH nakon što u Uredu predsjednika uruče vjerodajnice. "To je oduvijek bila praksa", naglašava Privora.

Za uvrštavanje u protokol ne trebaju novi dokumenti

Još 1996. godine napravljena je knjižica "Ceremonijalna i protokolarna praksa u Republici Hrvatskoj", stoga, smatra Milada Privora, za uvrštavanje Spomenika domovini u državni protokol nije potrebno donositi nikakve nove dokumente.

U knjižici treba izmijeniti odredbu da strani državnici vijenac polažu kod Spomenika domovini, a ne na Medvedgradu te ceremonijal možda malo prilagoditi. To bi zajednički trebao dogovoriti tim u kojem su predstavnici protokola predsjednika, Vlade, Sabora i Počasno-zaštitne bojne kako bi se obred polaganja vršio po shodno vojnom obredniku. Na čelu tima trebala bi biti šefica protokola Predsjednika, smatra Privora koja naglašava kako je potrebno precizno utvrditi scenarij ceremonijala, a ne uvoditi neka ad hoc pravila.

Prema njezinu mišljenju, treba utvrditi ulogu Počasno-zaštitne bojne koja svakako mora biti prisutna pri polaganju vijenaca, mora svirati državne himne, ali se moraju detaljno definirati i ostali elementi, primjerice s koje će strane doći motorna kolona i slično.

Privora smatra kako vječnu vatru. koja je dio spomenika. ne bi trebali čuvati vojnici u formi vječne straže, premda i takvih primjera imamo u drugim zemljama.

Podsjetimo, godine 2004. na zagrebačkom Mirogoju otkriven je Spomen-park sa spomenikom "Glas hrvatske žrtve - Zid boli". Autor spomenika je Dušan Džamonja, a sve do danas je meta prijepora. Prije svega zbog 13.600 crvenih i crnih opeka "Zida boli" koji je iz Selske ceste koje su prebačene na Mirogoj i ugrađene u spomenik. Pod zemlju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 01:43