JEZIK I GOVOR

Koja je razlika između radnika, djelatnika i zaposlenika?

Radno vrijeme može biti i djelatno vrijeme, ali lijek je samo djelatan i stol je uvijek radni, kaže dr. sc. Igor Marko Gligorić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Dr. sc. Igor Marko Gligorić i Boris Orešić

 Screenshot Jutarnji

Koja je razlika između radnika, djelatnika i zaposlenika? Dr. sc. Igor Marko Gligorić s Katedre za hrvatski standardni jezik Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu kaže kako se te tri imenice u nekim svojim značenjima i upotrebama preklapaju, ali u nekima i ne.

Radnik je, ističe, onaj koji za plaću obavlja pretežno fizičke poslove pa tako imamo građevinskog ili lučkog radnika. Radnik je, dodaje, i član radništva kao klase, ali i onaj koji za plaću djeluje na javnom području, primjerice prosvjetni i zdravstveni radnik, ali i onaj tko dobro radi svoj posao pa se kaže da je pravi radnik.

„Djelatnik je onaj koji za plaću djeluje na određenom javnom području pa tako može biti javni ili kulturni djelatnik, ali i i službenik pa možemo govoriti o policijskim djelatnicima. Zaposlenik je onaj koji je u radnom odnosu s poslodavcem. Zaposlenik profilira radno-pravni status radnika. Radno vrijeme može biti i djelatno vrijeme iako je preporučljivije koristiti termin radno vrijeme jer je to vrijeme u kojem se radi. Pridjev radni se načelno odnosi na rad. Pa tako mogu biti radni zadaci, radni uvjeti, radni stol ili radno mjesto, ali i radni vikend i radno vrijeme. Djelatan je onaj koji djeluje, koji je u stalnom radnom odnosu ili proizvodni nekakav učinak pa tako može biti djelatan lijek. S druge strane, lijek ne može biti radni kao što ni stol ne može biti djelatni“, objašnjava Gligorić.

Prema njegovim riječima osoba koja pretjerano uživa u radu ili je ovisna o radu je radoholičar kao što je i ovisnik o alkoholu alkoholičar, a ona koji pretjerano uživao u kupovanju – šopingholičar.

Je li prihvatljivo mirovinu nazivati penzijom, a umirovljenika penzionerom?

„Može se reći da je netko otišao u penziju. Ta nam je riječ došla iz njemačkog jezika, a zapravo je to latinska riječ koja označava stanje nakon radnoga vijeka, ai i novčanu naknadu koju osoba prima. Imenica penzija pripada razgovornom stilu kao i riječ penzioner koja se rabi u manje formalnim situacijama“, kaže Gligorić dodajući kako se penzioner koristi i pejorativno označavajući mlađu osobu koja ima staračke navike i manire. A u još manje formalnim situacijama, za umirovljenika se može reći i da je penzić.

Poštovani čitatelji i gledatelji, pitanja u vezi hrvatskog jezika i govora možete nam poslati na našu e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 02:49