Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u utorak je puštanjem u funkciju trajnog osvjetljenja Šohta u spomen rudarima Labina završio proslavu 100. obljetnice Labinske republike, održane u povodu povijesnog događaja 2. ožujka 1921. kada su se labinski rudari pobunili protiv talijanskih vlastodržaca.
Predsjednik Zoran Milanović nazočio je danas u Labinu proslavi te obljetnice, a večeras je sudjelovao u programu svečanog pokretanja trajnog osvjetljenja "Šohta" željeznog rudarskog tornja na "Pijacalu", zaštićenom kompleksu industrijske kulturne baštine.
Labinska republika bila je kratkotrajna samouprava istarskih Hrvata, nastala za vrijeme rudarske pobune na području Labina u Hrvatskoj, od 2. ožujka do 8. travnja 1921. godine. Labinski rudari pobunili su se protiv talijanskih vlastodržaca te stupili u 37-dnevni štrajk i organizirali samoupravu nad rudnikom.
Taj događaj kojeg su povjesničari ocijenili kao prvi organizirani otpor nadolazećem fašizmu u Europi, ugušen je u krvi 8. travnja 1921., a na mjestu gdje je sve počelo, Krvovoj placi na Vinežu, vijence su uz počasnu zaštitnu bojnu Hrvatske vojske položili predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, labinski gradonačelnik Valter Glavičić te druga izaslanstva.
Središnji program obilježavanja tog važnog jubileja bila je svečana sjednica Gradskog vijeća Labina na kojoj je istaknuto kako je Labinska Republika zapravo prvi organizirani antifašistički otpor na koji je svaki stanovnik Istre ponosan.
"Danas, kada je više nego ikad u povijesti čovječanstva sve povezano, podsjetiti da su naši rudari daleke 1921. godine ovdje na istočnoj obali Istarskog poluotoka začeli antifašizam kao univerzalnu vrijednost, veliki je razlog za biti ponosan", kazao je labinski gradonačelnik Valter Glavičić.
Istaknuo je da rudnik nije bio samo mjesto gdje se iskopavao ugljen i težački mukotrpno zarađivao kruh za obitelj, već se u rudniku učilo prijateljstvo, kolegijalnost, solidarnost te vrijednosti nacionalne, multietničke i socijalne solidarnosti.
Predsjednik Zoran Milanović u govoru punom emocija, govoreći o teškom poslu rudara kazao je kako je danas dobro da ljudi ne moraju više raditi tako težak, mukotrpan i nezdrav posao u kojem se mogu razboljeti ili poginuti.
"Nisam rudarski unuk, premda je moj pokojni dido Ante Milanović radio u rudniku neko vrijeme. U Sinju je bio rudnik ugljena koji je dnevno izvlačio, izgleda u odnosu na ovaj rudnik, sitnih 30 tona", rekao je Milanović.
- U tom su rudniku radili lokalni mladići i moj did, težak, otac troje djece, dalmatinski partizan koji se nagledao svega i svačega i rat završio u Trstu u uličnim borbama, znao je reći da mu je teže bilo u rudniku, u niskokopu, nego u ratu. Uvijek sam na to gledao sa strahopoštovanjem i zebnjom i kao na prokletstvo, ma koliko god to bilo časno i uzvišeno, da na takav način moraš zarađivati svoj kruh i nahraniti sebe i svoju obitelj. Te 1921. godine nakon Prvog svjetskog rata Europa se tresla i nakon toga se ni danas nije smirila. Ti potresi i ti tremori i nemiri traju dulje od ovih potresa koje smo gledali zadnjih godinu dana. Ovo je bio na određeni način prvi ustanak protiv fašizma i on je u odnosu na ostale ustanke i ostale revolucije, velike i male tog vremena, imao i relativno - neću reći sretan završetak, jer bilo je i mrtvih - ali relativno civiliziran ishod, kazao je Milanović ističući da se pobunjenim labinskim rudarima, te davne 1921., sudilo i da su u građanskim suđenjima oslobođeni - za razliku od komunista i lidera revolucija u Mađarskoj, Njemačkoj i drugim zemljama gdje su pogubljeni bez suđenja, prenosi Glas Istre.
- Nakon tog rata skobila su se dva ekstremizma - jedan je bio ekstremizam mržnje, to je fašizam i kasnije nacizam dok je drugi bio komunizam kao ekstremizam nade, ne mržnje, rekao je Milanović. Dodao je da u situaciji kada čovjek mora birati, izabrat će ekstremizam nade.
- Do nedavno nisam znao fascinantan podatak da je u rudnicima Labinštine radilo čak 12.000 rudara, što je vjerojatno više nego što današnji HEP ima zaposlenih, dakle jedan cijeli grad. Ovdje su se te 1921. muškarci, mlađi muškarci, Talijani Hrvati, Česi… Građani… Ljudi bivše austrijske carevine udružili, prije svega, u klasnoj borbi. U borbi protiv nepravde, eksploatacije, iskorištavanja, u borbi za elementarno ljudsko dostojanstvo. To je trajalo mjesec dana, a poraženi su vojnim sredstvima, silom. Njihova organizacija nije bila strogo hijerarhijska organizacija kao organizacija drugih revolucija koje su u to vrijeme razbijale Europu i čega su ovi ljudi ovdje sigurno bili svjesni. Oni su imali crvenu zastavu, srp i čekić. Oni su imali i ideale. Oni su prije svega u tom nastojanju, u toj borbi bili autonomni. To je bila naprosto borba običnih ljudi za ono bolje danas i za još bolje sutra. Nakon toga - kako to danas izgleda nevjerojatno i kako je to neobično za to vrijeme i kako je to opet posebno istarska priča - njima je suđeno. I oslobođeni su. Nevjerojatno. Da se to dogodilo godinu dana kasnije bili bi vjerojatno smaknuti bez suđenja, rekao je Milanović.
Izaslanik predsjednika Vlade i predsjednika Hrvatskog sabora, državni tajnik Ivan Bubić kazao je kako se svi danas moramo prisjetiti vizionarstva i hrabrosti Labinjana koje nam, istaknuo je, "u ovim ekstremnim okolnostima treba biti inspiracija".
"Naši Labinjani ustali su i krenuli u borbu za svoja prava i život dostojan čovjeka. Taj njihov mentalitet, taj imperativ prosperiteta i boljeg života živi i danas u Istri", poručio je u ime svih istarskih gradonačelnika, pulski gradonačelnik Boris Miletić.
Napominje kako je obveza svih u Istri "braniti progresivne vrijednosti suvremenog svijeta".
"U sto godina antifašističke tradicije, unatoč iskušenjima, uvijek smo znali odabrati pravu stranu i postali smo regija koja je sinonim za suživot i toleranciju. Povijest nas je naučila da moramo ustrajati u borbi za prave vrijednosti. Nikada ne smijemo ustuknuti pred nasilnicima, primitivcima i fašistima", zaključio je Miletić.
Grad Labin će s općinama Labinštine od danas pa sve do 8. travnja nizom manifestacija obilježiti jedan od najznačajnijih povijesnih događaja 20. stoljeća na istarskom poluotoku - ustanak labinskih rudara i prvi organizirani antifašistički otpor u svijetu, koji je, kako je rečeno, utro put Istre i Europe ka antifašizmu kao temelju Europske unije i europske civilizacije.