Na područje Mečenčana i Kukuruzara dopremljeno je desetak stambenih kontejnera u koje će biti smješteni stanovnici kojima prijete urušne vrtače, odnosno jame nastale nakon velikog potresa 29. prosinca.
Još uvijek nije određena točna lokacija na koju će one biti smještene, jer teren još uvijek obilaze stručnjaci s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu. Na jednoj od jama sreli smo ekipu koju je vodio prof. dr. Bruno Tomljenović. Nije nam želio otkriti najnovija zapažanja prije nego što to sutra učini na sjednici Vlade.
Prepoznat rizik
- Ono što sam prezentirao Stožeru oni su prepoznali kao izraziti rizik, zbog čega smo mi pokrenuli geofizička mjerenja da bi utvrdili gdje je ugroza minimalna. Prema preliminarnim mjerenjima utvrdili smo da je najsigurnija lokacija od daljnjih urušavanja igralište kod škole, još ćemo danas vršiti mjerenja, pa ako tako ostane, tamo će se osposobiti ti kontejneri i bit će na raspolaganju svima koji se smatraju ugroženima - rekao nam je prof. Bruno Tomljenović.
Stanovništvo Banije i šireg sisačkog područja i dalje živi u strahu, no u Mečenčanima je taj strah pojačan ovim vrtačama kojih je do sada nastalo više od 70, a najveće su u promjeru od nekoliko desetaka metara i duboke su četrdesetak metara. Međutim, još više straha ulijevaju one koje bi mogle nastati u narednom periodu, jer nitko ne zna gdje će se one otvoriti.
Ilija Blatančić je prvi "susjed" jedne od većih jama, a spava u kontejneru jer mu je kuća neupotrebljiva i dobila je crvenu oznaku. Pitamo ga spava li mirno, plaše li ga više mogući novi potresi ili jame koje niču svakodnevno.
- Ma ničega me više nije strah, ako me pojede zemlja, pojede, što bude bude? Navikao sam na sve. Ova jama se otvorila odmah poslije potresa, prvo je bila pukotina, ujutro već oko dva metra, i odonda se samo širi. Sad je na oko 25 do 30 metara - kaže Ilija.
Kaže da su se i prije događale slične stvari, doduše, ni približno ovakvih razmjera, već se radilo o udolinama koje bi ljudi samo nasuli. Ne zna se je li istinita seoska legenda da je u davnim vremenima tamo zemlja progutala čovjeka dok je orao s volovima, ali ovih dana je u selu, dakako, aktualna. Ilija nam kaže da ljudi uglavnom ne žele iz svojih kuća, osim onih koji doista moraju.
No, stručnjaci smatraju da se situacija mora shvatiti krajnje ozbiljno, jer je rizik od novih urušavanja vrlo velik.
Nemoguće predvidjeti
- Postoji velika vjerojatnost da će se već stvorene urušne vrtače vidljive na površini s vremenom širiti u promjeru naknadnim zarušavanjem njihovih rubova te je moguće da će na taj način zahvatiti i objekte koji su u njihovoj blizini (kuće, staje, ceste i dr.), a koji se još uvijek koriste za stanovanje, obavljanje gospodarske djelatnosti i prometovanje - zaključuju geolozi.
Podzemna erozija, zaključuju, je dugotrajan i postupan proces te je nemoguće predvidjeti lokacije postojećih kaverni u podzemlju, a tako ni lokacije i veličine mogućih budućih urušnih vrtača na površini.