Haićanski predsjednik Jovenel Moïse ubijen je u napadu na njegov dom u glavnom gradu Port-au-Princeu, a njegova je supruga teško ozlijeđena.
Privremeni premijer zemlje Claude Joseph rekao je da su u 1 sat ujutro po lokalnom vremenu tijekom noći s utorka na srijedu neidentificirani naoružani napadači ušli u predsjednikov dom u Port-au-Princeu. U napadu je ozlijeđena prva dama Martine Moïse. Joseph je izjavio da je predsjednik ubijen u "gnjusnom neljudskom barbarskom činu" te je javnost pozvao da ostane mirna. Također je rekao je da su policija i vojska preuzele kontrolu nad sigurnosnom situacijom.
Jovenel Moïse (53) bio je na vlasti od veljače 2017., nakon što je njegov prethodnik Michel Martelly odstupio. Moïseovo vrijeme na vlasti obilježilo je povećanje političke nestabilnosti. Moïse se suočio s optužbama za korupciju, a Haiti je pogodio val protuvladinih prosvjeda i povećanog nasilja bandi, od kojih su neke bile povezane s političkim strankama u zemlji. Ranije ove godine tijekom prosvjeda u glavnom gradu i drugim gradovima ljudi su pozivali na njegovu ostavku.
Moïse, poduzetnik i izabrani nasljednik Martellyja, prije nego što je postao 58. predsjednik Haitija nikada nije obnašao političku dužnost. Prije atentata prevladavalo je pitanje kada će Moïseov mandat završiti i je li on vladao protuustavno. Oporba je optužila predsjednika da provodi diktaturu te je rekla da je Moïseov petogodišnji mandat trebao završiti 7. veljače 2021., pet godina od dana Martellyjeva odlaska. No, Moïse je inzistirao da ostane na vlasti još godinu dana jer je svoju funkciju preuzeo tek 7. veljače 2017. godine.
Do jednogodišnjeg kašnjenja preuzimanja vlasti došlo je zbog optužbi za izbornu prijevaru. Zbog optužbi su poništeni rezultati predsjedničkih izbora 2015. i održani su novi u studenome 2016. na kojima je pobijedio Moïse. Na dan 7. veljače, kada je njegov mandat trebao završiti, Moïse je onemogućio puč za rušenje njegove vlade. Naredio je uhićenje 23 osobe, uključujući suca Vrhovnog suda i visokog policijskog dužnosnika. Nadalje, oporba je smatrala kako je Moïseova tvrdnja da će biti predsjednik do veljače 2022. zapravo sporno tumačenje Ustava iz 1987. godine.
Karipska zemlja, koja je postala prva crnačka republika na svijetu nakon revolucije protiv francuske vladavine, ima povijest obilježenu siromaštvom, vanjskim uplitanjem i autoritarnom vladavinom. Posljednjih su godina kronična politička nestabilnost, korupcija, diktature i prirodne katastrofe učinili Haiti najsiromašnijom zemljom Srednje Amerike.
Jedan od najvećih korupcijskih skandala u povijesti izbio je nakon što je u sklopu PetroCaribea, strateškog naftnog saveza potpisanog s Venezuelom 2006. godine, Haiti uštedio posuđujući gorivo od svog susjeda bogatog naftom te odgađajući plaćanje do 25 godina. Vlade su trebale ušteđeni novac iskoristiti za financiranje socijalnih programa i razvoj gospodarstva, ali je gotovo dvije milijarde dolara, što je gotovo četvrtina ukupnog gospodarstva Haitija za 2017., nestalo u džepovima političara.
Tijekom potresa magnitude 7,0 koji je pogodio glavni grad i širu regiju 2010. godine poginulo je više od 200.000 ljudi. U potresu, koji je bio najgori na Haitiju u posljednjih 200 godina, nanesena je velika šteta gospodarstvu i infrastrukturi koja i dalje stoji neobnovljena. Zemlja se pokušava obnoviti i od uragana Matthew koji je 2016. godine izazvao humanitarnu krizu, nestašicu hrane i široku devastaciju.
Atentat na predsjednika sada će vjerojatno dovesti siromašnu karipsku naciju u daljnje sukobe i nestabilnosti.