Nekoliko članova Domovinskog pokreta, Ivan Penava, Karolina Vidović Krišto, a potom i predsjednik Miroslav Škoro nakon napada na Markovom trgu i teškog ranjavanja policajca našli su razumijevanja za 22-godišnjeg napadača.
Premijer Andrej Plenković je, referirajući se na taj događaj, kazao je da napad na Markovu trgu ima elemente terorizma, a Domovinski pokret je okarakterizirao kao huškačku stranku čije poruke puštene kroz Bujicu i Hrvatski tjednik predstavljaju govor mržnje.
Mogu li političke stranke u Hrvatskoj odgovarati za govor mržnje i poticanje na nasilje, kakva je odgovornost političkih stranaka, tko pokreće pitanje njihove odgovornosti, te konačno, može li se zabraniti Domovinski pokret?
Na ova pitanja odgovaraju ustavnopravni stručnjak s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Đorđe Gardašević, profesor upravnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu, Frane Staničić, te profesor Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.