Gotovo pola sata novinari su rešetali glasnogovornike Europske komisije o posljednjim objavljenim snimkama s granice Hrvatske i BiH.
Glasnogovornik zadužen za pitanja migracija Adalbert Jahnz rekao je da je Europska komisija “izuzetno zbrinuta” zbog sve učestalijih izvještaja o prisilnom vraćanju izbjeglica, tzv. pushbacku, te ponavlja da je takva praksa nedopustiva i neprihvatljiva. Ozbiljnu je zabrinutost izrazila i povjerenica za unutarnje poslova Ylva Johansson.
Postoje sumnje da se takvo prisilno vraćanje migranata odvija i u Grčkoj i Rumunjskoj. Glasnogovornici Europske komisije nekoliko su puta ponavljali kako očekuju od Hrvatske, kao i drugih država članica, da detaljno istraže takve navode i poduzmu potrebne mjere, uključujući i sankcije prema počiniteljima.
"Stav Komisije je nedvosmislen, nasilno vraćanje migranata je ilegalno i nije dopušteno prema međunarodnim zakonima. Države članice imaju dužnost osigurati zaštitu temeljnih prava izbjeglica”, rekao je glasnogovornica Europske komisije Dana Spinat.
Bilo je i pitanja što će Europska komisija poduzeti ako se dokaže da se novac koji je Hrvatska dobila od EU iz fondova za nadzor granica koristio za smještaj osoblja koje je sudjelovalo u prisilnim vraćanjima migranata. Na to su iz Komisije odgovorili da se “pomno prati kako se novac EU troši i, ako se ustanovi da se trošio za nezakonite radnje, onda može doći do suspenzije plaćanja ili do novčanih kazni ili zahtjeva za povrat novca”.
Iz Europske komisije ponavljaju kako “surađuju s hrvatskim vlastima”, ali istraga o navodima za nasilje prema migrantima je u nadležnosti nacionalnih organa država članica. Komisija zagovara povećanje neovisnog nadzora postupaka na granici kako bi se osigurala veća transparentnost.
Humans Rights Watch (HRW) u izvješću objavljenom u četvrtak tvrdi da i Francuska provodi "politiku odvraćanja" prema migrantima koji žele prijeći u Veliku Britaniju te su protjerivanje i zlostavljanje ljudi postali gotovo svakodnevna pojava.
Na sjeveru Francuske, u Calaisu i Grande-Syntheu i okolici, gdje oko tisuću ljudi još živi na otvorenom, uglavnom u šumarcima, ispod mostova ili u napuštenim skladištima u nadi da će se nekako domoći Ujedinjenog Kraljevstva, policija redovito provodi masovno protjerivanje, oduzima migrantima šatore, šatorska krila i vreće za spavanje te ostale stvari koje nisu mogli ponijeti u bijegu pred policijom.
Prema udruzi Human Rights Observers (HRO), koja prati situaciju s ilegalnim migrantima u tom dijelu Francuske, policija je 2020. izvela oko 950 akcija protjerivanja u Calaisu i 90 u Grande-Synheu te zaplijenila 5000 šatora, vreća za spavanje i šatorskih krila.
"To maltretiranje dio je politike odvraćanja u cilju da se ukloni i izbjegne sve što bi, kako to vide vlasti, moglo privući migrante na sjever Francuske i ohrabriti ih da se tamo utabore", smatra HRW.