Veličanstveni vatromet u tisućama boja koje su prošarale nebo ponad Neretvanskog kanala obznanio je „Urbi et Orbi” da je Pelješki most za kojim su čeznule generacije, Neretvana, Pelješčana, Dubrovčana i Korčulana konačno spojen.
Ispaljen po drevnoj kineskoj tradiciji za sreću i blagostanje onih koji su most gradili, ali i svih koji će preko njega prolaziti i diviti se umijeću mostograditelja s Dalekog istoka, koji su učinili nemoguće - za 36 mjeseci izgradili most čudo kojim je 300 godina razdvojeni Hrvatski teritorij ponovno postao jedinstven.
Neretva i Pelješac su doslovno proključali, stanovnici Komarne priredili su vlastito slavlje i vatromet, kojim su obilježili tehnički završetak Pelješkog mosta, kojim bi se nesumnjivo ponosio i poznati hrvatski izumitelj Faus Vrančić, koji je izumio i projektirao ovješene mostove kakav je i ovaj Pelješki.
Segment od 250 tona
Tijekom večeri, specijalne derik dizalice zakačile su 250 tona težak trapezasti čelični segment koji se lagano podiže od morske razine do konstrukcije mosta gdje još nedostaje tih osamnaest metara. Montaža spojnog dijela mosta zahtjevan je i precizan posao koji se zbog stabilne temperature morao raditi tijekom noći. Budući da se čelik od velikih toplina isteže, a sve je potrebno upasati u nanometar kako bi varioci iz Kine precizno obradili vanjske i unutarnje površine.
Ova divovska Lego kockica trapezastog oblika doslovno će se uklopiti u posljednju šupljinu pelješkog mosta. Inače do sada su postavljena 164 čelična segmenta različitih dimenzija i težina, od čega je najveći bio dužine pedeset i dva metara i težine 730 tona. Kineski radnici najprije će variti vanjske obode da bi se zatim spustili u utrobu mosta točnije ovog segmenta što se postavlja i nastavili variti unutarnje rubove.
Posao oko obrade i zavarivanja, kako se očekuje, potrajat će pet dana, no bez obzira na „fine“ radove koji slijede, rasponska konstrukcija mosta je spojena. Prva vozila preko mosta trebala bi proći na proljeće naredne godine, a kompletan projekt mosta s pristupnim cestama završit će se do lipnja 2022. Tako je nakon 30 godina iščekivanja od osamostaljenja Hrvatske konačno spojen hrvatski sjever i jug, a san stanovnika Dubrovačko-neretvanske županije postao je stvarnost.
Niz HDZ-ovaca na svečanosti
U Brijesti na svečanosti postavljanja čeličnog segmenta mosta i spajanja rasponske konstrukcije viđeni su: ministri Zdravko Marić, Oleg Butković, Tomo Medved, Nikolina Brnjac, Nataša Tramišak, predsjednik sabora Goran Jandroković, a u jednom trenutku im se pridružio i bivši predsjednik Sabora a sada umirovljenik, Luka Bebić.
Premijer Plenković je izrazio zadovoljstvo brzinom kojom je pelješki most izgrađen.
- Ispod most mogu prolaziti brodovi. Neškodljiv prolaz prema Neumu nije neupitan. Ovo je jedno fantastično arhitektonsko rješenje. Most koji povezuje a ne dijeli Hrvatsku i BIH.
Dodao je da ovo nije službeno otvaranje već tehnički trenutak te da na otvorenje mogu svi doći uključujući i predsjednika RH, Zorana Milanovića.
- Ovo je svehrvatski projekt i svatko mu je nešto doprinio, a Vlada ga je realizirala kada smo bili najsnažniji. Most je spojen unatoč covidu, rekao je premijer.
Predsjednik HDZ-a BIH Dragan Čović, koji je također bio na svečanosti u Brijesti, bio je zadovoljan projektom Pelješkog mosta.
Čestitke kineskog premijera
Veleposlanica Kine prenijela je čestitke i pozdrave premijera Lia, koji je bio ovdje na gradilištu u Brijesti.
- Most kreira neraskidivu vezu Hrvatske i Kine i Kine. Međutim moram naglasiti da je most nastao zahvaljujući našim prijateljima u EU. Ipak svatko je svatko je dao doprinos. Zahvalio bih županu, Nikoli Dobroslaviću, Branku Bačiću, Dubravki Šuici, Luki Bebiću, rekao je ovom prigodom Plenković.
Nakon što je zadnja „rupa” na Pelješkom mostu popunjena premijer, Andrej Plenković obišao je radove na već spojenoj konstrukciji mosta gdje su ga dočekali kineski radnici koji su most junački gradili posljednjih 36 mjeseci. On je skupa sa županom Dubrovačko-neretvanskim, Nikolom Dobroslavićem, predsjednikom Uprave Hrvatskih cesta, Josipom Škorićem te ministrom prometa Olegom Butkovićem simbolično prešao preko tek postavljenog posljednjeg u nizu segmenta Pelješkog mosta.
- Hrvatska je spojena, obznanio je na Pelješkom mostu Plenković istaknuvši da je ovaj projekt bio san mnogih generacija.
- Ostvarili smo cilj koji rješava problem star 300 godina. Ono što se dogodilo večeras najbolje opisuje tezu o modernom suverenizmu koja definira strateške nacionalne interese, rekao je Plenković.
Most koji spaja Hrvatsku, ali i EU
- Ovaj most spaja i Europsku uniju. Ne dijeli Hrvatsku i BiH već ih povezuje i bit će atrakcija kojom će mnogu željeti proći. Njemu ćemo se veseliti kao stečevini svih prethodnih vlada i saziva Sabora. Svih onih koji su težili da se cilj ostvari. Ovo je veliki svehrvatski projekt, ujedno najveći koji smo sufinancirali sredstvima Europske unije, a riječ je o 357 milijuna eura. Tu želim zahvaliti svima posebno ministru Butkoviću i predsjedniku Uprave HC-a, Josipu Škoriću. Također zahvala ide i CRBC-u radnicima i inženjerima koji su tri mjeseca prije roka, unatoč pandemiji i problemima, uspjeli spojiti most ranije od planiranog, dodao je Plenković.
- Hrvatska je realizirala svoje pravo da spoji teritorij, a Pelješki most je dvadeset metara viši od mosta na Velikim jezerima i desetak metara niži od mosta na Bosforu, istaknuo je.
Podsjetimo, projekt Pelješkog mosta se dva puta započinjao i prekidao. Nekada je to bilo zbog politike, a nekada zbog nedostatka novca. Nad mostom je stalno visio crv sumnje i pitanje: „Hoće li to ikada biti“. Na kraju unatoč početnom nepovjerenju kineski radnici su spojili most za 36 mjeseci.
Nakon grubih radova spajanja mosta slijede „fini“ radovi - najmanje još četiri mjeseca posla. Polaganje instalacija unutar mosta, odvodnja, postavljanje mjernih uređaja za praćenje konstrukcije mosta, cestovna, signalna i dekorativna rasvjeta. Rasvjeta će biti diskretna uz minimalna svjetlosna zagađenja i po naći će naglašavati linije i konture Pelješkog mosta upravo onako kako to ovaj infrastrukturni projekt stoljeća i zaslužuje.
I u Komarni i Brijesti danas fantastično zvuče stihovi Ive Andrića koji je davno napisao odu mostovima: „Mostovi su ruke koje spajaju ljude... Mostovi nisu samo obične građevine od kamena, betona ili željeza kojim se premošćuje neka rijeka. Oni su ruke koje spajaju obale i ljude i predstavljaju simbol života, ljubavi i prijateljstva. Oni su svetiji i od hramova jer služe svima“.
Spajanje mosta - prijenos uživo
NOVO 00:38 - Počeo je i toliko najavljivani vatromet.
Nakon što je završio vatromet koji su pripremili Kinezi, započeo je i onaj koji su pripremili stanovnici Komarne.
00:18 - Premijer Plenković i ministri sada su na mjestu gdje most spojen, a Duško Ćurlić poručio je "dame i gospodo, čast mi je reći, Republika Hrvatska sada je spojena".
Sada svira "Nek ti kušin bude stina".
- Drage Hrvatice i Hrvati, dragi Hrvati iz BiH, dragi prijatelji iz EU, dragi prijatelji iz Kine. Sve vas najsrdačnije pozdravljam i imam neopisivo zadovoljstvo kazati da je Hrvatska spojena - rekao je Plenković.
- Večeras smo ostvarili cilj koji rješava problem star 300 godina. To je fascinantno strateško postignuće hrvatskog naroda i države i slika modernog suverenizma koji definira kako ostvariti strateške nacionalne interese i ono što je godinama bio cilj hrvatskog naroda i države i to učiniti uz osnaženu i oplemenjenu, puno utjecajniju poziciju Hrvatske u međunarodnoj zajednici, kao članice EU-a, rekao je Plenković u obraćanju tijekom kraće svečanosti nakon spajanja Pelješkog mosta.
Istaknuo je da most ne spaja samo Hrvatsku nego i EU, ne dijeli nego povezuje Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu (BiH) te je trajna stečevina ne samo sadašnje, nego i svih vlada i saziva Hrvatskog sabora, županija, župana, zastupnika i svih onih koji su težili da se taj cilj ostvari.
- Ovo je veliki svehrvatski projekt i tako ga trebamo doživljavati, rekao je Plenković.
Podsjetio je da je riječ o najkrupnijem projektu koji je Hrvatska sufinancirala sredstvima EU-a u iznosu od 357 milijuna eura, te napomenuo da nema drugog izvora koji bi Hrvatskoj dao toliko sredstava.
Zahvalio je Hrvatskim cestama, China Road and Bridge Corporationu i njegovim inženjerima i radnicima, koji su izgradili most tri mjeseca prije roka unatoč pandemiji.
Zahvalio je i Strabagu i Avaxu koji grade tunele i pristupne ceste te Marjanu Pipenbaheru, slovenskom projektantu mosta.
Za Dubrovnik, kako je rekao, most znači bolju prometnu povezanost, a za Pelješac i Korčulu novu kvalitetu, jer kao i cjelokupni hrvatski jug postaje više nego do sada turistička auto destinacija.
U odnosima s BiH, naglasio je, Hrvatska je postigla dva cilja: realizirala pravo da spoji svoj teritorij, a da BiH ima neškodljiv i "krajnje bezbrižan" prolazak do Neuma.
.
Naglasio je da su svi dali doprinos gradnji mosta, "svatko u nekoj svojoj fazi, koliko je mogao i u skladu s mogućnostima", a da su aktualna i prošla vlada riješile probleme s BiH i uvjerila EU da financira projekt.
- Došli smo, odigrali obranu, a onda napravili sjajan napad i zabili golove, ali smo ih zabili za Hrvatsku i zato se svi moramo veseliti, rekao je premijer.
- Večeras budimo sretni i zadovoljni. Spojili smo Hrvatsku i ostvarili nešto što će trajno ostati i što će generacije koristiti, a mi ćemo biti ponosni da smo dali svoj mali doprinos onome što je hrvatski interes, zaključio je.
00:10 - S nekih su brodica zapaljene baklje u čast spajanja mosta.
NOVO 23:50 - Postavljen je i posljednji segment čelične konstrukcije, Pelješki most je konačno spojen!, javila je reporterka Slobodne Dalmacije s mjesta događaja.
NOVO 23:45 - Krenula je i šetnja članova Vlade i novinara po mostu.
23:03 - Počelo je varenje posljednjeg segmenta Pelješkog mosta!
22:58 - Ovo je zaista najbolji dokaz kako članstvo u Europskoj uniji pomaže da se realizira projekt od nacionalnog interesa, poručio je premijer Plenković.
- Ispunili smo sve ono što smo dogovorili, mosta je na najvišoj razini 55 metara iznad mora, ispod njega prošao bi i Titanic. Prolazak brodova ispod mosta do Neuma je neupitan, rekao je premijer.
- Ovo je most koji povezuje, a ne koji dijeli i s vremenom će se to i pokazati. Hrvatska je ustrajala, ovome su dale doprinos mnoge vlade i drugi akteri, rekao je i dodao da je to "svehrvatski i generacijski projekt" te da "svi trebamo biti ponosni na njega".
- Ovo se ne smije pretvoriti u onu jako zabavnu epizodu Malog mista o tome "tko je više dao". Svatko je ovdje nešto dao. Ovdje je svatko nešto dao i doprinio, a mi smo realizirali projekt u momentu kad smo bili najsnažniji, rekao je premijer i dodao kako su svi pokušavali, ali došlo je vrijeme kada su stvorene pretpostavke za financijska sredstva i drugo.
- Ovaj projekt realizira strateški nacionalni interes Hrvatske, daje ogroman impuls suradnji Hrvatske i BiH, važan je za Hrvate u BiH, kreira neraskidivu vezu između Hrvatske i Kine, a sve se događaja zahvaljujući našem članstvu u EU-u i prijateljima u Europi, rekao je Plenković i zaključio da je ovo "veliki dan za hrvatski narod u domovini i izvan nje".
Dodao je i da će predsjednik Republike Zoran Milanović biti pozvan na svečano otvaranje mosta iduće godine, a na kojem će biti i uzvanici iz EU i Kine.
- Svatko je dao doprinos. Pustimo ove sitnice tko je što mislio, to nije bitno. Most je tu, izrađen je i ostat će i to je najbitnije, rekao je Plenković.
Istaknuo je da je most spojen tri mjeseca prije plana, unatoč Covidu.
Dragan Čović poručio je kako i "oni u BiH razmišljaju o ovakvim projektima":
- Mi smo dosta doprinijeli tome da mnogi u BiH shvate da je ovaj projekt dobar i za njih. Mislim da će to shvatiti i oni koji sada u to sumnjaju. Što se tiče Neuma, ja se samo bojim da će oni imati toliko gostiju da će trebati još jedan most da sve razveze okolo.
22:52 - Na gradilište mosta stigao je i premijer Andrej Plenković.
Uz njega su i ministar financija Zdravko Marić, ministar mora, prometa i infrastruktura Oleg Butković, ministar branitelja Tomo Medved, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, povjerenica EK za demografiju Dubravka Šuica...
Stigao je i prvi čovjek HDZ-a BiH Dragan Čović.
Istovremeno, 50-tak brodova iz Brijeste stiglo je pod most, najbolju poziciju za promatranje spajanja mosta i vatrometa koji se očekuje.
22:45 - Za sada su na mostu radnici koji neumorno rade na postavljanju posljednjeg dijela mosta, a očekuje se da to bi to sve trebalo biti dovršeno do 23 sata.
Premijer Andrej Plenković dolazi u pratnji sa šest ministara.
Svečanost će uključivati vatromet, možemo vidjeti i ljude na barkama koji se vesele povezivanju juga s ostatkom Hrvatske izvijestila je Ivana Brailo Drnas za HRT.
22:25 - Snimili smo i Predstojnika Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske Zvonimira Frku Petešića.
A tu je i župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić.
- Hrvatska se danas spaja ovim mostom u teritorijalnu cjelinu. Most je predivan, no važnija je korist koju će donijeti kraju, poručio je Dobroslavić.
22:15 - Bivši predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, koji često voli isticati da je idejni začetnik Pelješkog mosta, komentirao je za N1 gradnju Pelješkog mosta.
- Mislim da svi dijelimo tu sreću, nadam se da su svi građani ponosni na ovaj dan kad se povezuje Hrvatska. To je uspjeh svih nas, rekao je Luka Bebić pa se prisjetio kada je prvi put govorio o potrebi izgradnje Pelješkog mosta.
- 1. 10. 1998. u ime kluba zastupnika HDZ-a u Saboru predložio sam i obrazložio potrebu izgradnje mosta. To je zapisano. Šprlje je bio za gradnju mosta, ali je postao župan nakon što sam ovo izložio u Saboru. San našeg naroda bio je kako bi se to spojilo. Bila je to nerealna zamisao, ali se moralo predložiti da se nađe u pravoj realizaciji, a to je današnji dan, rekao je Bebić pa dodao.
- Svi koji traže priče i omalovažavaju cijelu stvar, nisu u pravu, jer oni koji su započeli izgradnju uslijed krize nisu mogli nastaviti, rekao je o neuspjelom pokušaju gradnje mosta za vrijeme Vlade Ive Sanadera.
O Vladi Zorana Milanovića i njegovom utjecaju Bebić je rekao:
- Nerado danas spominjem tko je bio s rezervom, tko je bio protiv… Vlada Andreja Plenkovića uspjela je uvjeriti EU. Ovime je riješen geostrateški, prometni i gospodarski problem. Kraj će se razvijati brže.
21:45 - Bivši ministar prometa u vrijeme Vlade Zorana Milanovića, Siniša Hajdaš Dončić, rekao je za N1 da ne spada u kategoriju grintavaca, referirajući se na izjavu premijera Plenkovića koji je rekao da "će i grintavce pozvati na otvaranje mosta".
- Uvijek hard core, a ne grintavac, istaknuo je Dončić.
- To je tipična Plenkovićeva izjava jer on misli da su Hrvatska i svijet počeli njegovim dolaskom na mjesto predsjednika Vlade, ali to je normalno, ne uzbuđuje me to, dodao je.
Komentirao je početak projekta u vrijeme SDP-ove Vlade.
- Infrastrukturni projekti nemaju političku konotaciju. Što se tiče Vlade Zorana Milanovića, nekoliko je ključnih stvari – raskid ugovora sa zajednicom ponuditelja što je hrvatsku koštalo više od 100 milijuna kuna… Kolega Butković i veliki Plenković su samo stisnuli enter i poslali kompletnu dokumentaciju u Bruxelles. Nakon toga je kolega Butković raspisao natječaj i pobijedili su Kinezi. Priprema dokumentacija približno traje koliko i izgradnja objekta kod tako velikih projekata. Najzaslužniji za taj projekt je Edo Kos, tadašnji direktor Hrvatskih cesta koji je zahvaljujući elanu posao odradio maestralno.
21:32 - Pokraj mosta okuplja se sve više građana, a mi smo među njima snimili i poznatu urednicu i novinarku HRT-a Branku Šeparović.
21:20 - Dosta građana stiglo je pod most brodovima. Ljudi su oduševljeni, sprema se fešta, javlja reporter N1 televizije iz Brijeste.
- Tu smo da povežemo Hrvatsku. Ćaća mi je ovo čekao, nije dočekao, ja ću ovdje čekati. Mi smo prvi most spojili brodovima 2012., kaže Vlaho Franković iz Metkovića najavljujući gradele za pola sata.
21:05 - Voditelj projekta Goran Legac iz Hrvatskih cesta govorio je za N1 o spajanju mosta, ali i nekim detaljima vezanima uz promet na mostu.
- Kineski izvođač radova večeras će opasati zadnji komad i obilježiti fazu u izgradnji mosta. Priprema je bila važan dio. Ovo je drugi pokušaj izgradnje mosta. Najteži dio posla bilo je polaganje čeličnih pilota u dno zaljeva koja se završila prije dvije godine, a sad smo opet u kritičnoj fazi pogađanja linije i specifičnosti materijala za gradnju, rekao je Legac pa nastavio.
- Ograničenje brzine na mostu bit će 90 km na sat, a osim dvostrukih prometnih linija u svakom smjeru, bit će i zaustavne linije. Slijedi zavarivanje svih podignutih segmenata, hidroizolacija, kolničke ploče, asfaltni zastor, prometna oprema (ograde i sl.) i AKZ zaštita koja će se morati poboljšati jer je došlo do oštećenja u transportu iz Kine, dodao je Legac.
- Most će biti završen i prije lipnja iduće godine. Na tehnički pregled mislimo tijekom veljače iduće godine, a do lipnja će biti gotove i pristupne ceste, otkrio je.
Istovremeno i dalje nam dolaze fotografije s mosta.
20:50 - Oglasio se i predsjednik Zoran Milanović koji je večeras sudjelovao na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Vela Luke. Predsjednik je naglasio je da 16 godina od ideje do realizacije i nije tako dugo razdoblje za ovako velik projekt, piše HRT.
- O nekim stvarima se duže priča, pa se ne napravi ništa. Čekala je Hrvatska puno duže na neke jednako važne ili još veće stvari. I dobro je da je most ovdje.
20:40 - Našu reporterku brod vozi ispod mosta, kako sve izgleda pogledajte u videu ispod.
20:35 - Spajanje posljednjeg segmenta čelične konstrukcije očekuje se vrlo brzo, a taj dio navodno bi trebao potrajati do 20-tak minuta, piše N1.
20:22 - Posljedni dio konstrukcije polako sjeda na svoje mjesto.
20:15 - Večeras hrvatski teritorij postaje jedinstven. Pelješki most povezuje Hrvatsku. Ponosni smo i hvala svima, napisao je predsjednik Vlade Andrej Plenković na Twitteru.
19:58 - HRT javlja kako 165. segment polako dolazi na svoje mjesto. S Pelješkog mosta ori se pjesma, prve barke stanovnika već su tu, polako se vezuju i čekaju večerašnju svečanost.
U Hrvatskim cestama kažu da se sve odvija jako polagano jer dio mora leći točno u milimetar - u slučaju pogreške dio se mora spustiti, a postupak ponoviti. Za sada sve ide jako dobro, a dio bi na svome mjestu trebao biti negdje iza 22 sata, javio je reporter HRT-a Vicko Dragojević.
19:50 - Čelnik Hrvatskih cesta Josip Škorić rekao je u Dnevniku HRT-a kako preostaje još posla na izradi asfaltne konstrukcije, opremanju mosta, javnoj rasvjeti...
- Završetak je planiran za kraj siječnja 2022., nakon čega slijedi tehnički pregled. Most će sigurno biti tehnički ispravan, ali ni tada neće biti odmah pušten u promet, rekao je Škorić i dodao da bi pristupne ceste trebale biti gotove do lipnja 2022. godine.
- Nakon toga bi kompletna dionica duga 32,5 km zapravo bila puštena u promet, u punu funkciju, rekao je Škorić.
Rekao je da postoji i mogućnost ranijeg puštanja mosta u promet preko čvora Brijesta.
- Postoji ta mogućnost, to ćemo se još dogovoriti. U ožujku bismo mi mogli pustiti, što se tiče samog mosta, promet na lokalnu prometnicu, izgradnjom čvora Brijesta steći će se te pretpostavke. Sagledat ćemo sve aspekte sigurnosti prometa i onda ćemo odlučiti hoćemo li to napraviti u ožujku da bi otvorili samo za promet osobnih automobila, ili ćemo otvoriti u lipnju cijelu dionicu, rekao je Škorić.
19:35 - Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković poručio je da se na mostu nikad neće naplaćivati mostarina ili cestarina, a čelnik Hrvatskih cesta Josip Škorić objasnio je zašto se most spaja baš u ponoć. Više pročitajte OVDJE.
Istovremeno, s mosta nam stižu nove fotografije - možete ih pogledati ispod, a cijelu galeriju možete otvoriti klikom na naslovnu fotografiju teksta.
19:00 - Naši fotoreporteri već su na mostu, ispod možete pogledati kako teku zadnje pripreme za konačno spajanje konstrukcije.
Hrvatska će večeras napokon biti spojena. Zadnji, 165. po redu segment Pelješkog mosta ugradit će se u rasponsku konstrukciju u srijedu kasno navečer, čime će se i fizički povezati Komarna s neretvanske i Brijesta s pelješke strane, piše Slobodna Dalmacija.
Prva vozila preko mosta trebala bi proći na proljeće iduće godine, a kompletan projekt mosta s pristupnim cestama završit će se do lipnja 2022. Tako se nakon 30 godina iščekivanja od osamostaljenja Hrvatske konačno spaja hrvatski sjever i jug, a san stanovnika Dubrovačko-neretvanske županije postaje stvarnost, piše Slobodna Dalmacija.
Projekt se dva puta započinjao i prekidao. Nekada je to bilo zbog politike, a nekada zbog nedostatka novca. Nad mostom je stalno visio crv sumnje i pitanje: „Hoće li to ikada biti“.
Prva lopata zakopana je davne 2005. godine za vrijeme prve Sanaderove vlade, kada su probijeni pristupni platoi u Komarni i Brijesti te su postavljena dva upornjaka i jedan stup. Gradilište je oživljavalo u različitim političkim prilikama, uglavnom pred kakve izbore, da bi vlada Zorana Milanovića i tadašnji ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić potpuno odbacili projekt Pelješkog mosta, predlažući različita alternativna rješenja od gradnje autoceste kroz neumsko zaleđe u BiH pa do uvođenja trajekta između Komarne i Brijeste. Problem teritorijalne povezanosti Hrvatske eskalirao je nakon pristupanja Europskoj uniji, kada su se počeli primjenjivati stroži granični režimi prema BiH pa su stonski školjkari kamenice morali voziti preko trajekta Ploče - Trpanj.
Prijelomna 2017.
Nakon toga uslijedilo je nekoliko godina zatišja, do negdje 2017. godine, kada je vlada Andreja Plenkovića iznova aktualizirala projekt koji bi se financirao sredstvima Europske unije. Iako je Slovenac Marijan Pipenbaher već tada imao spreman projekt Pelješkog mosta s pristupnim cestama, tek rijetki su bili optimistični, uglavnom je prevladavalo mišljenje da se o mostu govori u predizbornim kampanjama pa kad izbori prođu zamre i ideja mosta. Međutim, kad je raspisan natječaj za odabir najpovoljnijeg izvođača radova na pelješkom mostu, (kasnije će se odabrati kineska tvrtka CRBC), već tada se moglo vidjeti da se vlada Andreja Plenkovića, za razliku od svih prethodnih, ozbiljno uhvatila ukoštac prometnog povezivanja juga Dalmacije kroz projekt "Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom“, kojim je predviđena izgradnja mosta čija je vrijednost procijenjena na oko 526 milijuna eura, od čega je većinu osigurao EU. Osim mosta, projekt je podrazumijevao i pristupne ceste u tehnički iznimno kompliciranom prostoru poluotoka Pelješca.
Kinezi su uvedeni u posao točno prije tri godine, ali ni oni najoptimističniji nisu mogli vjerovati da će se baš „po školski“ u zadanom roku od 36 mjeseci fizički spojiti pelješka i neretvanska obala. Kad su došli, Kinezi su zatekli zapuštena gradilišta zarasla u draču, urušene pristupne putove, trebalo je porušiti i stup koji je godinama stršio iz mora, a nije se uklapao u novi projekt mosta. Lokalni zavodi za zapošljavanje tada su zatrpani oglasima tvrtke CRBC-a za radnom snagom, tražili su se inženjeri, armirači, tesari, zavarivači, obični fizikalci, prevoditelji za kineski jezik. Ipak, sa strojevima i teškom mehanizacijom koja je dovučena iz Kine stigli su i kineski radnici, koji su se smjestili u radnička naselja u Brijesti i po privatnim kućama u Komarni.
I onda je krenulo temeljenje mosta. Pobijani su najprije testni a zatim stalni piloti, koji su bili osnova budućeg mosta. Specijalnim strojevima i čekićima piloti dužine i do 130 metara su kao na pokretnoj traci zabijani u podmorje. Riječ je o „kineskoj tehnici“, do sada neviđenoj na području EU-a, jer se most temeljio u muljevitom i mekanom terenu pa klasični građevinski radovi nisu dolazili u obzir. U 2,5 kilometara dug most je ugrađeno gotovo 70 tisuća tona čelika i 70 tisuća kubika betona.
Rad u tri smjene
Razriješene su i dvojbe o prolasku brodova prema Neumu. Svi ti brodovi mogu proći kroz plovni put koji je ostavljen između stupa broj 7 i broj 8. Širina plovnog puta je 200 metara a visina do konstrukcije je 55 metara.
Na gradilištima u Komarni i Brijesti znalo je biti i po 650 radnika koji su bez prestanka radili u tri smijene. Zanimljivo je da unatoč teškim uvjetima rada (radilo se na velikim visinama sa stotinama tona teškim čeličnim blokovima, zavarivalo u ekstremnim uvjetima od +50 stupnjeva u utrobi mosta) nije bilo nikakvih teških ozljeda na radu niti stradavanja radnika, koja se često događaju na ovako velikim radilištima. Ni pandemija koronavirusa nije okrznula gradilište, koje u protekle tri godine niti jedan dan nije bilo zatvoreno.
Za koji mjesec, višesatna čekanja na graničnim prijelazima Kleku i Bistrini bit će prošlost. Radovi dobro idu i na pristupnim cestama pelješkom mostu, gdje se izvode zahtjevni infrastrukturni projekti, a među njima deseci vijadukata i mostova te četiri tunela, Debeli brijeg, Kamenice, Polakovica i Supovo.
Nakon grubih radova spajanja mosta slijede "fini“ radovi-najmanje još četiri mjeseca posla. Polaganje instalacija unutar mosta, odvodnja, postavljanje mjernih uređaja za praćenje konstrukcije mosta, cestovna, signalna i dekorativna rasvjeta. Rasvjeta će biti diskretna uz minimalna svjetlosna zagađenja i po noći će naglašavati linije i konture Pelješkog mosta upravo onako kako to ovaj infrastrukturni projekt stoljeća i zaslužuje.
