PETICIJA MINISTRU

6000 nastavnika želi samo jedan pravopis u školi

Kako sada stvari stoje, peticija bi mogla biti još jedan pucanj u prazno s obzirom na to da u Ministarstvu kažu kako je za donošenje službenoga pravopisa u institucionalnom odgoju potreban nacionalni konsenzus, a njega nema već godinama.

ZAGREB - Društvo profesora hrvatskoga jezika uputilo je prije 10-ak dana ministru obrazovanja Radovanu Fuchsu peticiju sa 6000 potpisa nastavnika koji nezadovoljni pravopisnim kaosom što vlada u školama od ministra traže da hitno donese jedinstveni pravopis koji bi se koristio od vrtića do fakulteta.

Kako sada stvari stoje, peticija bi mogla biti još jedan pucanj u prazno s obzirom na to da u Ministarstvu kažu kako je za donošenje službenoga pravopisa u institucionalnom odgoju potreban nacionalni konsenzus, a njega nema već godinama.

Samo jedno odobrenje

U školama i na fakultetima koristi se pet pravopisa, od kojih jedino Pravopis iz 1994. Babića, Finke i Moguša ima službeno odobrenje Ministarstva. Potpisala ga je bivša ministrica Vesna Girardi-Jurkić.

Svaki izdavač lektorira udžbenike u skladu s pravopisom koji mu odgovara, pa u jednoj knjizi piše, primjerice, grješka, ne ću i brjegovi, a u drugoj greška, neću i bregovi, što zbunjuje i učenike, i roditelje i nastavnike. Srećko Listeš, predsjednik Društva profesora hrvatskoga jezika, kaže da se nastavnici ne zalažu ni za jedan od pravopisa. - Htjeli smo samo upozoriti ministra da je krajnje vrijeme da se ta stvar presječe jer je situacija u školama nepodnošljiva - rekao je Listeš. Autori pravopisa i dalje se ne slažu oko toga koja bi pravila pisanja trebala postati službena.

Stjepan Babić, jedan od autora Hrvatskog školskog pravopisa, kaže da Ministarstvo nema razloga razbijati glavu jer gotovo rješenje već postoji.

Nitko ne govori ‘brjegovi’

- Ministarstvo bi za korištenje u školama moralo propisati Hrvatski školski pravopis jer je on jedini usklađen sa zaključcima koje je donijelo Vijeće za normu - smatra Babić.

Jezikoslovac Josip Silić upozorava da je Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika bilo savjetodavno tijelo ministra Primorca, pa njegovi zaključci nikoga ne obvezuju.

- Treba pitati nastavnike u školama i na fakultetima, posebice na Učiteljskom fakultetu i Filozofskom, kako oni žele pisati. Za pronalaženje rješenja mogao bi poslužiti najnoviji Matičin pravopis. Ionako bi cijeli taj posao trebalo povjeriti Matici - rekao je Silić.

- Prije nego što išta propišemo trebali bismo uzeti realnu komunikaciju. Poslušajte mlade, nitko od njih ne govori brjegovi - upozorio je Silić.

- Kod nas se stalno vode polemike o tome koji je pravopis hrvatskiji. Mi smo pisali pravopis hrvatskoga jezika za hrvatske ljude, ne vodeći računa o tome kako pišu Srbi, Crnogorci i Makedonci - rekao je urednik Matičina pravopisa Igor Zidić.

Propali pokušaji uvođenja reda u pravopis

Tijekom mandata Vladimira Strugara bilo je pokušaja da se do jedinstvenog pravopisa dođe javnim natječajem, no i to je propalo.

Bivši ministar Dragan Primorac preporučio je za upotrebu u školama Hrvatski školski pravopis Školske knjige autora Stjepana Babića, Sande Ham i Milana Moguša.

Školska knjiga lani je izdala i II. izdanje toga pravopisa za koji kažu da je u uskađen s preporukama Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezik. Odluke koje su oni donijeli nikada nisu postale standard, tako da i dalje svi rade po svome.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. listopad 2021 21:06