BALKANSKI TIGAR: VOJVOĐANSKA INĐIJA

Ako treba, otvorit ćemo i fakultet samo da dovučemo Indijce koji će zaposliti 25.000 informatičara

    AUTOR:
    • Miroslav Kuskunović

  • OBJAVLJENO:
  • 12.09.2010. u 12:40

Mi više ne trebamo tražiti i za rukav vući investitore, oni danas u Inđiju dolaze sami. Kad vide referentnu listu svjetskih kompanija koje kod nas imaju svoje tvornice ili su kupili zemljište i tek planiraju graditi, to im je znak da smo otvoreni za ulagače i da smo grad budućnosti. Tako nam je u četvrtak u zgradi općine Inđija, vojvođanskog grada sa 55.000 stanovnika, na pola puta između Novog Sada i Beograda, uspjeh u privlačenju ulagača prilično samouvjereno objasnio gradonačelnik Goran Ješić.

Grad veličine Karlovca, u nešto manje od deset godina uspio je privući nevjerojatnih 500 milijuna eura greenfield investicija. Broj nezaposlenih pao je sa 12.800 s početka dvijetisućitih na 4700, dok je općinski proračun općine sa 641.000 eura u deset godina skočio na čak 25,5 milijuna eura.

Blizina važnih prometnica

Ako se ostvare i sve druge najavljene investicije poput indijske multinacionalne kompanije Embassy group koja bi, prema najavama, u svoj IT park mogla u budućnosti uložiti čak 300 milijuna eura i zaposliti do 25.000 IT stručnjaka, Inđija će opravdati titulu jedne od najatraktivnijih lokacija za ulaganje u Europi koju je dobila od Financial Timesa za 2008./2009. godinu. Na listi 25 najatraktivnijih područja za ulaganje zauzela je 18. mjesto, ispred Amsterdama, Madrida, Budimpešte ili Frankfurta.

U rubnim dijelovim grada, u blizini dvije važne prometnice, one koja povezuje Novi Sad i Beograd s Mađarskom te autoceste Beograd - Zagreb, nalaze se dvije industrijske zone u kojima radi čak 38 uglavnom proizvodnih tvrtki koje zapošljavaju 2600 ljudi.

- Bugarski Monobat ovih je dana pokrenuo preradu starih akumulatora, to je investicija od 12 milijuna eura sa 70 zaposlenih, kreće proizvodnja slovenske Metal Cinkarne, investicija vrijedna 22 milijuna eura, ove je godine puštena u pogon tvornica limenki za sokove i pivo Terraproduction, što je oko 10 milijuna eura, dok je talijanska Farmina pokrenula proizvodnju hrane za kućne ljubimce sa 60 zaposlenih i uloženih četiri milijuna eura. Kada se zbroji ono što se već radi i ono što će tek doći, mislim da smo možda već i došli do pola milijarde eura - ponosno nam je rekao Ješić, koji je na razgovor s Jutarnjim došao iz Beograda gdje je bio jedna od glavnih organizatora Dana Beča u glavnom gradu Srbije. Usput je obavio i nekoliko razgovora s bečkim biznismenima.

- Imali smo veliki zastoj zbog krize zadnje dvije godine, ali sad je opet krenulo - rekao nam je Ješić. Na pitanje je li moguće da će indijska multinacionalka napraviti IT park sa 25.000 zaposlenih IT stručnjaka, Ješić nam je odgovorio da se novinari vole igrati s velikim brojkama.

- Iako je bilo takvih najava, bio bih sretan da u prvoj fazi zaposle 2500 ljudi. Zbog toga ćemo otvorit i fakultet za obrazovanje IT stručnjaka - najavio je Ješić. Sve ove investicije multiplicirat će nova radna mjesta u stanogradnji, uslugama. Na jednog zaposlenog u nekoj greenfield investiciji poslije se otvori najmanje dva do tri mjesta u drugim djelatnostima - dodaje Ješić koji je u Inđiji je na vlasti već deset godina. Uspjehe pripisuje dobroj strategiji.

- Vodim pregovore s ulagačima, a moji operativci moraju u roku odraditi sve ono što je dogovoreno, nema kašnjenja. Nakon što se sve dogovori, s ulagačima smo stalno u kontaktu i pomažemo im da se snađu i kasnije u ovim našim ‘nedovršenim’ društvima - kaže Ješić, posljednjih nekoliko godina član Tadićeve demokratske stranke, a prije toga i Građanskog saveza Srbije. Iako Srbija ima i drugih atraktivnih lokacija gdje dolaze ulagači, Inđija uzima najveći dio kolača.

- Dok, primjerice, u Staru Pazovu dolaze lokalni investori, mi smo privukli velika svjetska imena - kaže Ješić.

Priznao nam je da trenutno vodi pregovore i sa Siemensom te da je Inđija uspjela privući danski Grundfos koji je analizirao 40 mjesta u 6 država za novu tvornicu. Jedna od lokacija bila je i u Hrvatskoj.

Prvih pet godina nakon dolaska Ješića na vlast radili su na obnavljanju razrušene infrastrukture, sređivanju javnih poduzeća te modernizaciji administracije. Početkom 2005. godine krenuli su kao prva općina s prostora bivše Jugoslavije samostalno na sajmove i oglašavanje u europskim medijima.

Prvi su bili Slovenci

- Prvo smo gađali na tržišta za koja smo znali da će prvi ulagati u Srbiji, a to je Slovenija. Vratili smo se s pet ugovora vrijednih 80 milijuna eura, a uložili smo samo 40.000 eura - ističe Ješić.

Kritičari njegova rada u Inđiji govore mu da uništava poljoprivredu jer na plodnim poljima gradi tvornice, no on je izričit i kaže da je industrijska zona važna i kako netko tko proda jedan hektara njive može za taj novac kupiti 100 hekatra negdje drugdje i baviti se poljoprivredom.

- U grad je od prodaje privatne poljoprivredne zemlje stiglo zadnjih godina najmanje 30 milijuna eura - objasnio nam je Ješić. Kako pojedini seljaci žele za svoju zemlju postići vrlo neralne cijene, općina je uvela mjeru porezne destimulacije, pa seljak plati veći porez nego primjerice netko tko na tom prostoru ulaže u proizvodnju.

Stigla je i autoindustrija

Na izlazu iz grada u poljima kukuruza već je niknulo oko 40 novih proizvodnih objekata. Milan Petrović, direktor tvornice za preradu starih akumulatora Monabat, u vlasništvu bugarske kompanije, rekao je da su se odlučili za ulaganje u Inđiju ponajviše zbog odlične lokacije, izvrsne infrstrukture i administracije.

- Ono što u Beogradu moram čekati mjesec dana ovdje se završi za tri dana jer je cijela uprava kompjutorizirana - kaže Petrović. Mirsad Draganović, direktor slovenske Metal Cinkarne, dijela grupe Maxim Celje, ističe da je moderna cinakarna niknula u roku od godinu dana.

- Prošle smo godine ovdje stajali u polju, a danas je sve spremno za proizvodnju. Zemljište smo zakupili na 99 godina, a imamo još šest hekatar na kojima će se kasnije graditi i tvornica kontejnera - dodaje Draganović.

Kompanije se odlučila za Inđiju zbgo brojnih poreznih i carinskih olakšica, a za jednog zaposlenog od države su dobili poticaj od po 5000 eura. S druge strane, tvrdi da je iz Srbije zbog carinskih sporazuma s Rusijom i nekim drugim zemljama puno lakše izvoziti i dogovarati poslove.

Za Inđiju je posebno važno bilo zapošljavanje ženske radne snage zbog čega se, kako kaže, Ješić ciljano išlo na privlačenje firme koja bi zaposlila žene. Takva je njemačka tvrtka IBG Automotive koja trenutno zapošljava 350, a plan je 1000 zaposlenih.

Gordana Dragović, direktorica financija tvrtke koja proizvodi grijače za autosjedišta za svjetske autokompanije, kaže kako krizu nisu osjetili, a uskoro kreću u gradnju novog pogona vrijednog oko 3,5 milijuna eura.

- Mi ćemo u 2010. proizvesti dijelove vrijedne oko 4,5 milijuna eura, a sve se radi za poznatog kupca. To unosi sigurnost ljudima i donosi dobit cijelom kraju -zaključuje.

Problem Hrvatske su monopoli i protekcionizam

Monopoli su srušili konkuretnost Hrvatske, a sve to ide na štetu građana koji plaćaju skuplju robu, tvrdi Ješić. Kaže i da je bilo ulagača iz Hrvatska koji su htjeli uložiti u Inđiju.

- Pregovorali smo o dokapitalizaciji naše ciglane s Nexe grupom, a riječki Euromodul je pregovarao za gradnju svoje tvornice, ali su otišli u Staru Pazovu. U Hrvatskoj ima dobrih gradova poput Varaždina ili Čakovca, a mislim da vam je potrebna decentralizacija. Meni konkurencija nije Stara Pazova, nego čitava regija i stalno gledam što se događa i što se nudi u Osijeku, Varaždinu i Virovitici - zaključuje Ješić.

Izdvajamo