Mađarska Vlada potpisala je ugovor vrijedan 200 tisuća eura s Price Waterhouse kako bi provela analizu tvrtke Adriatiq Island Group d.d. iz Zagreba, čiji su vlasnici Tamas Vitezy i Laszlo Kerekes, a koja u vlasništvu ima hrvatske tvrtke Marina Tribunj, Primošten d.d., Hotele Jadran d.d. iz Ploča i Jelsu d.d., a koja je zbog milijunskih dugova pokrenula postupak predstečajne nagodbe, koji je zaustavljen zbog porezne zlouporabe.
Mađarski premijer Viktor Orban bacio je oko na jadranske hotele, kampove i marinu koji su dosad bili u vlasništvu njemu obiteljski i politički bliskog biznismena Tamasa Vitezyja. No, premijer Orban ne ulaže vlastiti novac: mađarska Vlada je ovih dana potpisala ugovor ‘težak’ više od 200 tisuća eura s Price Waterhouse kako bi provela poslovnu analizu kompanije Adriatiq Island Group d.d. iz Hrvatske.
Riječ je o dioničkom društvu s adresom u zagrebačkoj Savskoj ulici 106., koje je zbog milijunskih dugova pokrenulo postupak predstečajne nagodbe, koji je 2013. zaustavljen radi utvrđivanja postojanja odgovornosti zbog zlouporabe prava u porezno-dužničkom odnosu. Mađarski mediji istodobno spekuliraju da Vlada premijera Orbana, očito, želi kupiti hrvatsku kompaniju, i to s novcima poreznih obveznika te spasiti potonuli turistički biznis bliskog mu mađarskog poduzetnika.
Kao vlasnici hrvatske kompanije upisani su Vitezy sa 80 posto vlasništva te manjinski partner Laszlo Kerekes s 20-ak posto udjela. Mađarski dvojac u Hrvatsku je stigao 2002., u prošlom mandatu premijera Orbana, i kad je Račanova Vlada tek otpočela s privatizacijom 25 posto Ine, koju je kasnije kupio mađarski MOL. Vitezyjeva mađarska tvrtka poslovala je upravo s MOL-om, bila je jedan od njihovih većih dobavljača nafte.
U hrvatskim medijima poduzetnik se prezentirao kao vodeći inozemni investitor, najavljivao je ulaganja u turizam u visini od 100 milijuna dolara, ali planovi su se u međuvremenu izjalovili. Etiketirali su ga kao eksponenta poluge Orban-Račan, te da su investicije u nas rezultat politike izlaska Mađarske na Jadran, a on je sve to zanijekao. U intervjuu za Nacional 2002. na to pitanje Vitezy je odgovorio: “Cijela priča je glupost. Orban se trudi plasirati mađarski kapital. Isto kao što bi bilo logično da se hrvatski kapital plasira u Mađarskoj. Orban osobno mi je blizak, ali, nažalost, nije ni riječ rekao u moju korist i korist ovih investicija.”
Pojavljivao se Vitezy redovito i na listama najimućnijih ljudi, a prema financijskom izvještaju za 2012. u nas je osobno posjedovao dionice vrijedne više od milijardu kuna, preciznije: 1,038.853,754 kune. Ispred njega su tada bili samo Ivica Todorić s više od tri milijarde kuna vrijednim dionicama te Ante Vlahović iz Adris grupe, čije su dionice vrijedile 1,2 milijarde kuna.
No, poslovni turistički div danas je zakopan u predstečajne i stečajne postupke, milijunske dugove, prijave, ovrhe te sudske postupke koji bacaju tamno svjetlo na njihovo poslovanje. Vitezy, pak, tvrdi da mu je poslovanje u nas onemogućavano, na svim političkim razinama. “Mi smo kao kupac bili zavedeni, a to nam je tijekom deset godina prouzročilo znatnu štetu i gubitke čiju nadoknadu tražimo od pravnog sljednika Hrvatskog fonda za privatizaciju, Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom”, izjavio je Vitezy 2013.
Žalio se svima. Pisao je premijeru, ministarstvima, AUDIO-u, ali nikad nije dobio odgovor. A poslovanje je tonulo. S Kerekesom se udružio 2002., dotad su na Jadranu samo ljetovali, jedrili. Dvojac je 2001. u Budimpešti osnovao tvrtku Dalmácia Holiday Kft., kasnije je promijenila vlasnika, u Port Investment Company Limited s Britanskog otočja, a ime u Master Yachting Hungary Dalmácia Marina Kft.
Budimpeštanska tvrtka osnivala je društva u Hrvatskoj, od kojih su neka posuđivala novac upravo od kompanije s Britanskog otočja, primjerice tvrtka koja vodi marinu u Tribunju u predstečajnoj nagodbi navodi dugovanje veće od 50-ak milijuna kuna upravo spram Port Investment Limiteda. Tadašnji ministar financija Slavko Linić potpisao je dokument u kojem se traži prekid postupka predstečajne nagodbe, kako bi se proveo nadzor nad povezanim društvima čije tražbine čine većinu ukupnih tražbina zbog utvrđivanja proboja pravne osobnosti.
I takva je situacija u većini tvrtki povezanih s mađarskim investitorima.
(...)