Lani je Brijune, jedno od najljepših otočja u Europi posjetilo 148.649 izletnika, u hotelima i vilama ostvareno je 28.352 noćenja, a u luke je pristalo 2128 jahti. Hoteli i vile Brijunima, sa svojih 156 soba i 304 turističke postelje godišnje donose nešto manje od 12 milijuna kuna prihoda, izletnici otočju ostave oko 15 milijuna kuna, a nautičari oko 2,5 milijuna. Nacionalni park uz pomoć države jedva pokriva svoje troškove. Hotelske sobe, one koje su obnavljane, mjesečno prosječno donesu 967,10 kuna, a one koje nisu 643,13 kuna. Vile donesu između šest i 13 tisuća kuna u prosjeku mjesečno. U jeku ovogodišnje sezone apartman u djelomično obnavljanom hotelu Neptun - Istra stoji 860 kuna za noć, dok noćenje s doručkom u najskupljoj vili u turističkoj ponudi Primorki stoji 15 tisuća kuna. Dubravka i Lovorka su nešto jeftinije, a one skrivene Bijela vila, Vila Jadranka i ona koja se može vidjeti s obližnjeg proplanka, Vila Borika, ostaju rezidencijalne vile i nisu dio zamišljene koncesije. Popunjenost brijunskih hotela 40 posto je manja od sličnih kapaciteta na Jadranu, a 50 do 60 posto manja od popunjenosti inozemne konkurencije.
Zapeli u paradoksu
Brijuni su danas preskupi onima kojima ne smeta to što im se zbog lošeg stanja vodovoda može dogoditi da se baš i ne mogu dobro otuširati, onima kojima nije stalo da imaju brz i efikasan internet ili onima kojima je skromna ugostiteljska izvanpansionska ponuda prihvatljiva. Brijuni nisu zanimljivi onima koji bi smještaj platili i deset puta više kad bi luksuznost smještaja i ostale ponude odgovarali luksuzu prirode u kojoj se nalazi.
Nacionalni park zapeo je u paradoksu posljednih 20 godina. Otočje koje je u eri socijalizma puku bilo nedostupno, a na njega su uz domaće političare, posjećujući Josipa Broza Tita kojem su bili ljetna rezidencija zalazili predsjednici država, carevi i najveće zvijezde Hollywooda kako bi se divili egzotičnim životinjama i rijetkim pticama u eri kapitalizma, bogate i slavne ne može privući. Istovremeno, nekada poznati safari je osiromašio, zoološki vrt su raselili jer ga je bilo teško financijski održavati, a zaključili su da se nastanjen pretežno mesožderima i ne uklapa u koncept nacionalnog parka. Od otočja na koje su svi htjeli barem zaviriti, a nisu mogli jer je za vrijeme Jugoslavije bilo dostupno samo povlaštenima, Brijuni su postali mjesto na koje žele zaviriti samo znatiželjnici da bi se vratili s dojmom da je riječ o zanimljivim arheološkim nalazištima koja bilježe vrijeme od pretpovijesti do srednjeg vijeka, mjestu na kojem su vile za odmor gradili stari Rimljani, ali i o lokaciji ispodprosječne turističke ponude.
Najveći svjetski igrači
Nedjeljni Jutarnji ekskluzivno donosi priču o tome u kakvom stanju Brijuni iščekuju rezultate natječaja Ministarstva zaštite okoliša i prirode u kojem se traži konzultant koji bi trebao osmisliti budući turistički sadržaj na Brijunima i potom dovesti investitora spremnog uložiti oko 300 milijuna eura, odnosno oko dvije milijarde kuna. Riječ je iznosu koji država planira dobiti od prodaje Hrvatske poštanske banke i udjela u Croatia osiguranju, po mogućnosti ove godine kako bi pokrpala proračunsku rupu. Planiraju ga naći i na otok dovesti iduće godine u ovo doba. Natječaj kojim se traži konzultant otvoren je do 5. kolovoza, a toliko je zahtjevan, da mu, kako tumače stručnjaci iz branše, mogu udovoljiti samo najveći svjetski igrači poput PricewatherhouseCoopersa, Ernest&Younga, KPMG-ja ili možda Horwath HTL-a. Javiti se mogu i manji, ali bez udruživanja u konzorcij šanse su im male da u natjecanju predaju koncept poželjnog korištenja otoka Veliki Brijun te razvoja i korištenja ostale infrastrukture, procjenu zaštite okoliša, procjenu uspješnosti ulaganja i na kraju ne i najmanje važno moraju predati akcijski plan predstavljanja projekta potencijalnim investitorima te utvrditi metodologiju za odabir najboljeg ponuđača. Jednostavnije rečeno konzultant mora dokazati da je sposoban pribaviti poželjnog investitora, odnosno da ih sve već poznaje jer je radio s njima na drugim projektima.
(...)