ZAGREB - Petak je bio sretan dan za ministra Bačića. Sabor je usvojio njegov kontroverzni Zakon o postupanju s bespravno sagrađenim objektima koji omogućava legalizaciju velikog dijela na crno sagrađenih objekata i mogao se pohvaliti da je pomoću programa državnog subvencioniranja u vrlo kratkom vremenu prodano 1012 stanova.
Oporba je prvo proglasila opasnim, drugo demagogijom. Iako ostavlja dojam pravog “vojnika partije”, Bačić se ne boji kontroverzi i s lakoćom govori o tome kako je pelješki most jedino rješenje za jug Hrvatske, a golf na Srđu odličan za Dubrovnik. O tome kako će izgledati golf igrališta neka raspravlja lokalna uprava, kaže, a država će u međuvremenu sigurno ukinuti Zakon o golfu jer se pokazao beskorisnim.
U petak ujutro, uoči glasanja u Saboru, nije se činio nervoznim. Jedino je kratak telefonski razgovor sugerirao postojeću napetost: “Je li sve spremno za glasovanje?”, pitao je nekoga s druge strane žice. Koliko se činilo, bio je zadovoljan odgovorom.
Priča o legalizaciji crne gradnje prihvaćena je s miješanim reakcijama. Ljudi to tumače kao “Rojs je došao na svoje, tko je jamio, jamio je”...
- Efektno zvuči, ali nije točno. Prošao sam u svojoj karijeri tu problematiku sa svih strana. Bio sam načelnik općine, radio u katastru... Tu postoje vrlo različite situacije. Mnogi danas žive u bespravnim objektima koji su građeni u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća.
Tada se masovno gradilo ilegalno, pogotovo u vrijeme kada se intenzivno naseljavala obala. U to su vrijeme ti prostori bili vrlo slabo pokriveni prostornim planovima, a imovinsko-pravni odnosi zamršeni. Svi koji su ilegalne objekte izgradili do 1968. dobro su prošli jer država im je tada u velikoj općoj legalizaciji legalizirala ono što su izgradili ako su bili uvedeni kao vlasnici. Većina današnjih nezakonitih zgrada građena je između sedamdesetih i devedesetih, i ima sve priključke: struju, vodu, kanalizaciju, telefone, a ljudi godinama plaćaju sve režije.
Uostalom, 2002. tadašnja je Vlada donijela Zakon kojim se bespravno izgrađenim objektima omogućava priključak na infrastrukturu. S ratom je došao i drugi problem - oni kojima su kuće bile oštećene, dobili su od države sredstva za obnovu i na taj način zapravo legalizirali svoj status.
Oni koji su ostali neoštećeni, ostali su i nelegalni. To je paradoks koji danas ispravljamo. S druge strane, primjerice u Kaštelanskom zaljevu, imamo niz nelegalnih objekata koji su se u prošlom stoljeću spojili na vodovod, a kasnijim im je zakonima spriječeno priključenje na kanalizaciju. Država je od tada uložila ogroman novac u tamošnju infrastrukturu, a veliki broj stanovnika ne može se na nju priključiti. Loše za njih, ali i za državu koja ne može vratiti uloženi novac kroz naknade. Prevelik je broj takvih nelogičnosti koje država mora riješiti. Ukratko, mi moramo višedesetljetni nered u prostoru dovesti u red, a ovo je najbolji način.
Koliko je danas u Hrvatskoj nelegalnih objekata?
- Nemamo točan podatak, ali sigurno ih je više od 150.000.
Razlikuje li zakon vikendaške objekte od onih u kojima ljudi doista stanuju?
- Nikada nismo govorili o općoj legalizaciji bespravne gradnje. Postoji niz ograničenja koja će to spriječiti. Mnogi zaštićeni prostori, poput prirodnih i kulturnih područja i dobara, zaštićenog obalnog pojasa, pomorskog i vodnog dobra, posebno vrijednih poljoprivrednih i šumskih područja, koridora infrastrukture, isključeni su iz legalizacije. Stambeni objekti za koje će vlasnik moći dokazati da je u njima živio prije datuma koji je zakonom određen, a to je 21. lipnja 2011., imat će mogućnost legalizacije. Zakon je prije svega socijalan, rađen zbog ljudi koji žive u takvim objektima. Ne mislim da bi bilo razumno srušiti više od 150.000 objekata.
To ne bi bilo gospodarski opravdano, a ne postoji ni politička snaga koja bi to mogla provesti. Rušiti treba samo ono što se ne može legalizirati. S druge strane, kada se legaliziraju, mnogi od tih objekata moći će se uključiti u gospodarstvo. Na njih će se moći podići hipoteke, moći će se koristiti u turističke svrhe...
I danas mnogi iznajmljuju objekte koji su građeni na crno...
- Ne može se to raditi...
Ali svi znamo ljude koji to rade...
- Da biste danas iznajmljivali, morate imati kompletnu dokumentaciju iz koje se vidi da je objekt legalan. Ako je netko prije stekao rješenje o iznajmljivanju, onda je takav danas iznimka, ali u pravilu, u nelegalnim objektima se ne može raditi legalan posao.
Za što će se koristiti naknada koja će se dobiti od legalizacije?
- Polovica naknade bit će namijenjena općinama i gradovima za komunalno uređenje naselja, a polovica državi koja će ta sredstva velikim dijelom utrošiti u novu geodetsku izmjeru kako bi se sredile zemljišne knjige te povećanje energetske učinkovitosti zgrada. (...)
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU NEDJELNOG JUTARNJEG