GORKA SJEĆANJA

'ARAPE, BIRAJ, NOŽ ILI VJEŠALA!' Žestoki rasizam u zagrebačkoj Hitnoj pomoći: 'Prijetili su mi smrću zbog moje boje kože'

Marko Todorov/EPH

Studeni i prosinac 2011. godine ostali su u gorkom sjećanju Jordancu Mohamedu Salamehu (54), medicinskom tehničaru Zavoda za hitnu medicinu grada Zagreba, kad je u svom radnom ormariću u prostorijama u Heinzelovoj ulici pronašao tri zastrašujuće poruke.

Sadržaji dviju poruka “Smrdljivi Arape, uzimaš našoj djeci kruh iz usta. Istrijebit ćemo vas sve. Nestani iz ove kuće ili ćeš požaliti” te “Smrdljivi Arape, nestani iz ove firme ili će te progutati noć” imali su i treći nastavak. Na jednom listu bila su nacrtana vješala, a na drugom krvavi nož, a ispod obje je slike pisalo “Biraj!”

Salameha, koji u Hrvatskoj radi od 1997., prijeteće su poruke uznemirile toliko da mu je pozlilo te su mu dijagnosticirani PTSP i depresija. Zatražio je pomoć i zaštitu poslodavca, ali i drugih institucija, a slučaj je nedavno dobio i sudski epilog.

Izložen uznemiravanju

Zbog diskriminacije po nacionalnoj osnovi, etničkoj pripadnosti i vjeroispovijesti koju je proživljavao tijekom 2011. u prostorijama Zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba ta institucija zajedno s osnivačem, Gradom Zagrebom, Salamehu solidarno mora isplatiti 50.000 kuna odštete. Osim toga, obje institucije moraju mu nadoknaditi i 136.699,19 kuna razlike u plaći s obzirom na to da je niz godina zbog proživljenog straha bio privremeno nesposoban za rad. Presuđeno je i da mu moraju podmiriti parnični trošak u iznosu od 27.387,50 kuna. Odluka je to koju je donijela Jasminka Galešić, sutkinja Općinskog radnog suda, te naložila ZHMGZ-u da mora “zaštititi Salamehovo dostojanstvo poduzimajući preventivne mjere kako bi se osigurali uvjeti rada u kojima neće biti izložen uznemiravanju”. Tijekom postupka velika podrška Salamehu bio je i Centar za mirovne studije.

- Na poslu sam bio izložen diskriminaciji i uznemiravanju po nacionalnosti, rasi, boji kože… Kako? Tijekom 2011. sam u prostorijama Zavoda za hitnu medicinu rada dobivao poruke u kojima mi se prijeti smrću. Osim uvredljivih poruka, 29. studenoga te godine sam u svom ormariću pronašao i slike s nacrtanim vješalima i krvavim nožom, a ispod toga je pisalo ‘Biraj’. Nakon primitka svake poruke obavijestio sam poslodavca, točnije ravnateljicu Keleuvu i šefa smjene dr. Buljana, koji je zvao policiju, a 12. prosinca obratio sam se s molbom za zaštitu prava te sam 18. siječnja 2012. podnio zahtjev za zaštitu zbog višestrukih prijetnji smrću.

Solidarna odgovornost

U Zavodu su me podvrgnuli liječničkom pregledu, a u hodniku koji vodi do mog garderobnog ormarića postavili su dodatnu kameru. Ne znam je li poslije policija dolazila. Bio sam na bolovanju, a sa mnom su policajci obavili razgovor u veljači 2012. - prisjetio se Salameh u sudnici mučnih trenutaka.

Zavod za hitnu medicinu grada Zagreba u odgovoru na tužbu osporio je tužbeni zahtjev navodeći kako je, nakon što im je Salameh podnio zahtjev za zaštitu prava, o spornim prijetnjama obavijestio policiju, pojačao mjere nadzora interne službe sigurnosti, održao sjednicu radničkog vijeća na kojoj se raspravljalo o navedenim prijetnjama. Naveli su da su tako poduzeli “sve što je u njihovoj moći kako bi zaštitili medicinskog tehničara od daljnjeg uznemiravanja”. Tuženi Grad Zagreb pak prigovorio je da je riječ o pasivnoj legitimaciji jer Salameh nije njihov uposlenik, međutim sukladno članu 59. Zakona o ustanovama solidarno i neograničeno odgovara za obveze navedene ustanove, uključujući i obveze prema vlastitim radnicima jer je osnivač Zavoda.

Slobodanka Keleuva, tadašnja ravnateljica ZHMGZ-a, posvjedočila je da su Salamehu ostavljane pisane i slikovne prijetnje u ormarić ili pokraj njega koji se nalazi u garderobi s ostalih 400-tinjak ormarića za sve zaposlenike.

Ništa sporno

- Cijeli Zavod je pod videonadzorom, ali garderoba je izuzeta. Voditelju smjene prijavio je prijetnje pa je pozvana policija. Nažalost, u prostorijama Zavoda nisu pronašli nikakve tragove temeljem kojih bi bilo moguće dalje postupati. Zavod ima i zaštitarsku tvrtku čiji zaštitari obilaze prostor, no nikada nisu ništa prijavili vezano uz sporni događaj. Zavod nema mogućnosti da poduzme još neke mjere te je u vezi sa Salamehom postupio isto kao i u vezi s ostalim zaposlenicima - objasnila je bivša ravnateljica Keleuva.

Nakon tužbe mu je još teže na poslu

Otkako je moj klijent tužio poslodavca, još mu je teže. Daju mu da radi noćne smjene, nekad je imao povlastice u vezi s radom na ramazan. U Hrvatskoj je više od 30 godina, oženjen je Hrvaticom i ima troje djece. Nikad nije imao problema sa zakonom. Živi po hrvatskim pravilima, ali sve to teško prolazi jer je uza sve još i srčani bolesnik - kaže Lidija Horvat, odvjetnica Mohameda Salameha.

Sud je ustvrdio da je Mohamed Salameh pretrpio teži oblik diskriminacije.

- Kod njega je došlo do poremećaja psihičke ravnoteže uz razvoj psihičkih smetnji koje imaju utjecaj na kvalitetu života. Liječi se zbog simptomatologije iz kruga posttraumatskog stresnog poremećaja i depresije, što se vidi u sniženom raspoloženju, tjeskobi, razdražljivosti, slabijoj adaptaciji na frustracije, okupiranosti prijetnjama, sniženom samopouzdanju - utvrdio je vještak psihijatar.

Izdvajamo