Tisuću eura neimovinske štete morat će država Hrvatska isplatiti Vladimiru Štitiću, 51-godišnjem bivšem vojnom policajcu iz Zagreba kojeg su mediji svojedobno proglašavali "balkanskim narkobosom", i to zato jer nadležna tijela nisu, kako piše u presudi Europskog suda za ljudska prava, "učinkovito istražila" njegove navode da ga je zlostavljala zadarska policija, piše Slobodna Dalmacija.
Štitić je javnosti postao poznat još prije 20-ak godina kada je bježao policiji nakon što je s Alenom Antolićem od dvojice Turaka na parkingu hotela "3. maj" u Rijeci preuzeo 32,6 kilograma heroina. Kad su Štitićevim BMW-om krenuli prema Zagrebu, u Delnicama ih je zaustavila policija. Prvo su krenuli za policijskim vozilom prema PP Delnice, no onda su odlučili pobjeći te je počela vratolomna potjera. Tijekom bijega kroz prozor su bacili nekoliko paketa heroina, BMW-om je na kraju završio na livadi, a njih su dvojica pobjegla u šumu.
Antolić je brzo uhićen, no Štitić je nakon skrivanja u Brodu na Kupi i Zagrebu pobjegao u inozemstvo. Bio je u bijegu šest godina, a 2002. godine osuđen je u Rijeci na osam godina zatvora. No, nakon odsluženja zatvorske kazne nastavio se baviti preprodajom droge. Ove je godine, pak, u ožujku završio u optužnici USKOK-a kao dio peteročlane grupe švercera ljudima koja je tijekom lipnja, srpnja i kolovoza 2017. godine u 54 navrata prošvercala čak 469 migranata, na čemu su zaradili 71.950 eura i 6400 kuna.
Slučaj zbog kojeg je sada dobio presudu Europskog suda u Strasbourgu odigrao se početkom studenoga 2012. godine u Biogradu. Štitić je tada uhićen s 50 grama heroina te je bio osuđen na godinu i dva mjeseca zatvora. Tijekom suđenja je tvrdio da su ga dva policajca PU zadarske brutalno pretukla bez razloga.
– Uhitili su me zbog heroina i bez razloga premlatili tako jako da mi je puknuo bubnjić. Jedan od njih skakao je po meni i psovao mi majku četničku, što mi je bilo najgore jer sam se borio u ratu. Tog dana u Biogradu u trgovini Lidl su mi prišli policajci i izvukli me na parkiralište. Nisam se opirao, a oni su me utrpali u vozilo i odvezli do šume kod Sv. Filipa i Jakova gdje su me njih trojica prebila, pa su me tako ozlijeđenog vratili na parkiralište kako bi mi pretražili auto. U autu su mi našli heptanone za koje imam dozvolu jer sam bivši ovisnik te tablete za smirenje koje pijem zbog PTSP-a - pričao je Štitić prije pet godina novinarima, dodavši da su mu dan nakon uhićenja liječnici dijagnosticirali ozljedu bubnjića, površinsku ozljedu glave te ozljedu ramena.
Podnio je tada i tužbu protiv policajaca, a MUP mu je odgovorio da su "pri uhićenju policajci Odjela kriminaliteta droga nad njim opravdano i zakonito uporabili prisilu radi sprječavanja samovoljnog udaljavanja i svladavanja otpora". Prevedeno, policajci su tvrdili da je htio pobjeći pa su ga zato silom zaustavili. Tadašnji načelnik zadarske policije Neven Paškalin kazao je novinarima da nije bilo moguće utvrditi je li bilo fizičkog zlostavljanja zbog Štitićevih kontradiktornih izjava u opisu ozljeđivanja.
Štitić je i kazneno prijavio policajce ODO-u Zadar, a oni su, stoji u izvješću Ureda zastupnika RH pred EU sudom za ljudska prava, na temelju iskaza policajaca zaključili da je "uporaba sile bila opravdana bez razmatranja je li bila razmjerna okolnostima slučaja, već je jednostavno navelo da policija nije imala namjeru nanijeti ozljedu". Štitić je bio uporan i nakon odbačene prijave pa je preuzeo kazneni progon i zahtijevao provođenje istrage, tražeći ispitivanje dodatnih svjedoka i izradu medicinskog nalaza i mišljenja. No, Županijski sud u Zadru je odbio njegov zahtjev kao neosnovan, ne obrazloživši zašto predloženi dokazi nisu relevantni.
- Europski sud je utvrdio da ODO Zadar i Županijski sud Zadar nisu uložili ozbiljne napore radi procjene najvažnijeg aspekta slučaja - je li upotrijebljena sila u toj situaciji bila neophodna i/ili prekomjerna, te da nisu naložili provođenje medicinskog vještačenja koje je moglo utvrditi kako su ozljede nastale i dati razjašnjenje u vezi s podnositeljevim navodima. Budući da su domaće vlasti ograničile procjenu na čitanje medicinske dokumentacije i izjave policajaca uključenih u slučaj, Sud je utvrdio povredu postupovnog aspekta čl. 3. Konvencije, jer domaće vlasti nisu izvršile svoju obvezu provođenja učinkovite istrage. S druge strane, Europski sud je zaključio da nema uvjerljivih dokaza da su podnositeljeve ozljede posljedica sile koja nije bila neophodna ili koja je bila prekomjerna. Drugim riječima, nema dokaza da je podnositelj bio zlostavljan od policije - navodi se u obrazloženju presude na internetskim stranicama Ureda zastupnika RH pred europskim sudom.