Božidar Kalmeta i Damir Kezele proglašeni krivima, doznali su kazne!

Više od deset godina nakon pokretanja istrage, na zagrebačkom Županijskom sudu objavljena je druga nepravomoćna presuda bivšem HDZ-ovom ministru mora, prometa i infrastrukture Božidaru Kalmeti u aferi HAC-Remorker.

Kalmeta je proglašen krivim zbog zlouporabe položaja vezano uz sporni promotivni film “Prometna renesansa Hrvatske”, te je osuđen na jedinstvenu kaznu od dvije godine i šest mjeseci zatvora. Kazna je djelomično uvjetna, pa će tako deset mjeseci morati odslužiti, dok mu je ostatak kazne uvjetovan rokom provjeravanja od četiri godine.

Sud mu je naložio i da državi nadoknadi štetu od oko 81 tisuće eura u roku od tri mjeseca od pravomoćnosti presude. Ako to ne učini, može mu biti opozvan uvjetovani dio kazne.

Uz Kalmetu je osuđen i Damir Kezele, i to na dvije godine zatvora, također djelomično uvjetno. Šest mjeseci mora odslužiti, dok je ostatak kazne zamijenjen uvjetnom uz rok kušnje od četiri godine.

Kalmeta i Kezele moraju platiti i troškove sudskog postupka u iznosu od po 5.000 eura.

Ostali optuženici u postupku, Zdravko Livaković, Milivoj Mikulić i Stjepko Boban, oslobođeni su svih optužbi, a Kalmeta, Livaković i Sandro Vukelić oslobođeni su i u dijelu optužnice koji se odnosio na projekt luke Gaženica.

Sud je u obrazloženju naveo kako nije dokazano da je novac izvučen iz cestarskih tvrtki završio kod Kalmete niti da je on organizirao izvlačenje novca iz HAC-a i Hrvatskih cesta. No proglašen je krivim jer je, prema presudi, zlouporabio položaj tijekom realizacije projekta promotivnog filma “Prometna renesansa Hrvatske”, koji je javnim novcem financiran za potrebe političke promidžbe HDZ-a.

Kezele je proglašen krivim zbog zlouporabe ovlasti vezano uz projekt spojne ceste prema luci Gaženica.

Kalmeta je prvi put kao osumnjičenik ispitan još 2015. godine, dok je prva optužnica protiv njega i ostalih okrivljenika podignuta 2016. Tijekom dva sudska postupka USKOK je optužnicu mijenjao čak pet puta, pri čemu su se mijenjali činjenični opisi i iznosi za koje je tužiteljstvo tvrdilo da su nezakonito izvučeni ili pribavljeni.

Uz Kalmetu su u predmetu bili optuženi bivši državni tajnik Zdravko Livaković, Milivoj Mikulić, Stjepko Boban, Damir Kezele i Sandro Vukelić, dok su Josip Sapunar i Ivan Berket ranije priznali krivnju i nagodili se s USKOK-om.

Prvom optužnicom Kalmetu se teretilo da je bio na čelu organizirane kriminalne skupine koja je preko Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta izvlačila novac iz državnih tvrtki. USKOK je tvrdio da je dio tog novca završio i kod Kalmete te da je stekao nepripadnu imovinsku korist veću od 500 tisuća eura, uključujući i dio od oko deset milijuna kuna koji je, prema tvrdnjama tužiteljstva, iz HAC-a izvučen preko tvrtke Remorker.

Posljednjom, petom verzijom optužnice USKOK je znatno izmijenio terete protiv bivšeg ministra. Više ga nije teretio da je dio novca izvučenog iz HAC-a završio kod njega, već da je kao ministar zlouporabio položaj i omogućio Zdravku Livakoviću da stekne korist od oko deset milijuna kuna.

Prema optužnici, iz Viadukta je preko tvrtke Remorker izvučeno oko 1,5 milijuna eura, pri čemu je Livaković navodno zadržao gotovo 1,4 milijuna eura, a Kezele oko 100 tisuća eura.

Kalmetu se teretilo i da je protupravnu korist od 222.222 eura ostvario kroz projekt luke Gaženica, a za isti iznos bili su optuženi i Livaković te Vukelić. Upravo za taj dio optužnice danas su oslobođeni.

Kalmeta je ostao optužen u dijelu koji se odnosio na film “Prometna renesansa Hrvatske”. USKOK je tvrdio da je 2007. i 2008. za Ministarstvo mora, prometa, turizma i razvitka od Fimi medije naručena izrada promotivnog filma za potrebe političke promidžbe HDZ-a, iako financiranje političke kampanje iz državnog proračuna nije bilo dopušteno. Time je, prema optužnici, državni proračun oštećen za 81.247 eura.

Svi optuženici tijekom oba suđenja negirali su krivnju. Kalmeta je tvrdio da optužbe nemaju nikakve veze s njim te da ga ne tereti nijedan svjedok ni financijski vještak. Obrana je tijekom završnih govora isticala da je USKOK pet puta mijenjao optužnicu, tvrdeći da to pokazuje nedostatak čvrstih dokaza.

Livaković je odbacio iskaz ključnog svjedoka Josipa Sapunara te tvrdio da od njega nikada nije primio mito. Obrane ostalih optuženika također su tvrdile da USKOK nije dokazao postojanje organizirane kriminalne skupine niti povezanost Kalmete s izvlačenjem novca.

Prva nepravomoćna presuda donesena je u rujnu 2019. godine. Tada su Kalmeta i ostali bili oslobođeni optužbi za udruživanje u zločinačku organizaciju jer je sud zaključio da USKOK nije dokazao tvrdnje da je Kalmeta bio na čelu skupine koja je izvlačila novac iz HAC-a i Hrvatskih cesta. Sud je pritom utvrdio da je novac iz cestarskih tvrtki doista izvlačen, no da trag novca završava kod Josipa Sapunara.

Istom presudom Mikulić, Boban i Kezele bili su proglašeni krivima za izvlačenje novca iz Viadukta. Mikulić je bio osuđen na tri godine zatvora, Boban na dvije godine, a Kezele na jedinstvenu kaznu od tri i pol godine zatvora. Mikulić i Boban bili su osuđeni i zbog toga što je Viadukt preko jednog trgovačkog društva Bobanu sagradio kuću koja mu je kasnije oduzeta, a trojici osuđenih bila je oduzeta i nepripadna imovinska korist od oko tri milijuna kuna.

Vrhovni sud je 2022. ukinuo i osuđujući dio presude protiv Mikulića, Bobana i Kezelea, kao i oslobađajući dio koji se odnosio na Kalmetu, nakon čega je naloženo novo suđenje.

Vrhovni sud smatrao je da treba ponovno ispitati dio optužnice vezan uz film “Prometna renesansa Hrvatske”, odnosno utvrditi je li za njegovu izradu korišten javni novac i je li film bio namijenjen političkoj promidžbi HDZ-a. Ponovljeno suđenje počelo je 2023. godine.