Sedam godina zatvora. Odluka je to Visokog kaznenog suda koji je potvrdio presudu Branimiru Glavašu u slučaju poznatom kao "garaža i selotejp", a radi se o zločinima nad srpskim civilima u Osijeku počinjenim od srpnja do prosinca 1991. godine.
Svoju odluku Visoki kazneni sud obrazložio je da Glavaš nije spriječio zločine te da je izravno naredio nečovječno tretiranje ljudi te protuzakonito zatvaranje, čime je prekršio regule međunarodnog prava.
Sud potvrdio: Branimir Glavaš je ratni zločinac
Gordana Getoš-Magdić, nekadašnja zapovjednica voda posebne postrojbe za diverzantsko-izviđačke namjene Operativne zone Osijek, osuđena je na četiri godine, a pripadnici iste postrojbe Dino Kontić i Zdravko Dragić na po tri godine zatvora. Visoki kazneni sud u obrazloženju odluke navodi da su optuženici kao zapovjednici i pripadnici vojnih postrojbi sudjelovali u protupravnim postupanjima prema civilima, uglavnom srpske nacionalnosti. Sud je utvrdio da su ratni zločini bile usmjereni na zastrašivanje, odmazdu i protupravnu represiju nad civilnim stanovništvom.
Zastrašivanje i odmazda
Prema navodima suda, Glavaš je kao zapovjedno odgovorna osoba imao saznanja o nezakonitim postupanjima podređenih pripadnika postrojbi, uključujući nezakonita lišavanja slobode, zlostavljanja i ubojstva civila, ali nije poduzeo mjere da to spriječi. Osim propusta u nadzoru i sprečavanju zločina, sud mu stavlja na teret i izdavanje zapovijedi koje su, prema presudi, dovele do teških kaznenih djela nad civilima.
U odnosu na ostale optuženike, sud je utvrdio da su izravno sudjelovali u počinjenju kaznenih djela, uključujući fizička zlostavljanja, mučenja i ubojstva civila, kao i u protuzakonitom lišavanju slobode. Posebno je istaknuto da su pojedine žrtve bile brutalno zlostavljane, uključujući premlaćivanja oružjem i palicama, kao i mučenje prisiljavanjem na konzumaciju kiseline, nakon čega su usmrćene.
Sud dodatno opisuje postojanje organizirane i tajne skupine unutar postrojbe koja je sustavno otela više civila iz njihovih domova, zatvarala ih i potom odvodila na obalu rijeke Drave, gdje su likvidirani vatrenim oružjem, a njihova tijela su bacana u rijeku. U jednom slučaju žrtva je preživjela strijeljanje i pad u rijeku, nakon čega je, prema presudi, ponovno bila meta pokušaja likvidacije.
Sud je ocijenio da su optuženici djela počinili s izravnom namjerom te da su motivi uključivali zastrašivanje i odmazdu nad civilnim stanovništvom uz tvrdnje o navodnoj suradnji žrtava s neprijateljem. Posebno su otežavajuće okolnosti težina i brutalnost nedjela, način izvršenja, broj žrtava te izrazito teško kršenje zaštićenih prava civila u oružanom sukobu.
Kao olakotno sud je uzeo u obzir neosuđivanost svih optuženika, njihove osobne i obiteljske prilike, kao i njihov doprinos obrani Republike Hrvatske, ali je ocijenio da te okolnosti ne mogu bitno umanjiti kaznenu odgovornost u odnosu na četvrtog optuženika, s obzirom na njegovu zapovjednu ulogu i težinu utvrđenih djela.
Štrajk glađu, bolnica, ukidanje pritvora...
Sud je zaključio da je kazna zatvora od sedam godina za Glavaša primjerena težini počinjenih djela i stupnju njegove odgovornosti, a da su kazne za ostale optuženike, u zakonskim okvirima ublažavanja, primjerene njihovoj ulozi i doprinosu u počinjenju kaznenih djela. Tako izrečene sankcije, prema ocjeni suda, trebaju ostvariti svrhu kažnjavanja i djelovati i individualno i generalno preventivno.
Glavaš je već odslužio pet godina, dva mjeseca i 27 dana zatvora i sada bi ga sudac izvršenja trebao pozvati i odrediti mu datum nastupa odsluženja kazne, nakon čega tek može podnijeti zahtjev za uvjetni otpust.
U izjavi za Hinu nakon što je Visoki kazneni sud objavio presudu, Branimir Glavaš je ocijenio kako ovaj slučaj potvrđuje da je Visoki kazneni sud potpuno nepotreban hrvatskom pravosuđu te da služi kako bi blagoslivljao nezakonite i protuustavne presude županijskih sudova. Najavio je da se "pravna bitka nastavlja" te da je sljedeći korak Vrhovni sud, odnosno izvanredno preispitivanje pravomoćne presude VKS-a.
"Nakon toga slijedi Ustavni sud, a potom Strassbourg, pa u ovom postupku imamo još tri stepenice", pojasnio je Glavaš.
Slučaj "selotejp i garaža" u fokus istražitelja dospio je još u prosincu 2005. godine, kada je policija pozvala Glavaša na obavijesni razgovor, a istraga protiv njega pokrenuta je u lipnju 2006.
Istražni zatvor bio mu je određen u listopadu 2006., a ubrzo je počeo štrajkati glađu, tvrdeći da je u slučaju "selotejp" žrtva monitiranog političkog procesa, pa je završio u zatvorskoj bolnici. Nakon 37 dana štrajka zbog pogoršanog zdravstvenog stanja sud mu je ukinuo pritvor i prekinuo istragu. Prvi je put nepravomoćna presuda donesena još u svibnju 2009. godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....