Cimeri iz ćelije u osječkom zatvoru okrutno su ga mučili i seksualno zlostavljali. Sud: ‘Kriva je i država‘

Zbog stravičnog psihičkog, fizičkog i seksualnog zlostavljanja koje je pretrpio u zatvoru u Osijeku, Općinski sud u Vukovaru ovih je dana donio presudu prema kojoj država jednom zatvoreniku mora isplatiti još 7.962,99 eura odštete.

Riječ je o slučaju iz 2013. godine u kojem je zatvorenik već jednom dobio pravomoćnu odštetu veću od 186 tisuća kuna od izravnih počinitelja. No, zatvorenik je u novoj tužbi tvrdio da odgovornost snosi i Republika Hrvatska jer je zlostavljanje trajalo danima u državnoj ustanovi u kojoj je morao biti siguran. Sud je sada potvrdio da postoji i solidarna odgovornost države zbog koje i ona mora platiti.

Stravično zlostavljanje

Zatvorenik je tijekom postupka opisao jedan od najtežih slučajeva zlostavljanja u hrvatskom zatvorskom sustavu. Krajem 2013. bio je smješten u zajedničku prostoriju s većim brojem drugih pritvorenika, gdje su ga, kako stoji u presudi, četvorica zatvorenika danima brutalno tukla, ponižavala i opetovano seksualno zlostavljala na posebno okrutan način.

Bio je, navodi, izložen udarcima, prijetnjama, svakodnevnom ponižavanju, prisilnom svlačenju do gola, brijanju tijela te nasilnim spolnim radnjama. Prema medicinskom vještačenju, trpio je jake fizičke bolove, intenzivan strah i duševne patnje, a posljedice traume osjećao je još godinama nakon izlaska iz istražnog zatvora.

Sumnje čuvara

Zatvorenik, kako je utvrdio medicinski vještak, pati od intelektualnih teškoća praćenih teškoćama u izražavanju. To je, uz zastrašenost, utvrdio je sud, bio razlog zbog kojeg isprva nikome nije rekao što mu se događa. Čuvari su o mogućem zlostavljanju saznali tek kada im je drugi zatvorenik prepričao što se događa u sobi.

Nakon što su dobili informaciju, pravosudni policajci razgovarali su sa zatvorenikom, ali on u početku nije potvrdio zlostavljanje. Zbog nelogičnih odgovora zatvorenika i sumnji čuvara, nekoliko zatvorenika je premješteno iz prostorije kako bi se spriječio daljnji utjecaj na žrtvu. Tek tada je zatvorenik priznao kroz što prolazi, a o svemu je obaviješteno Državno odvjetništvo i pokrenut je kazneni postupak. Počinitelji su poslije zbog zlostavljanja osuđeni na zatvorske kazne.

Tražio da država nadoknadi razliku

Još 2017. godine zatvorenik je dobio naknadu štete od počinitelja - više od 186.000 kuna - u postupku u kojem je sud utvrdio da je pretrpio ozbiljnu povredu prava osobnosti, časti i dostojanstva. No, dio iznosa nije mu bio isplaćen, pa je u ovom postupku tražio da razliku solidarno nadoknadi i država.

Njegov je argument bio da je Republika Hrvatska odgovorna zato što je propustila osigurati sigurnost osobe lišene slobode. Zatvorski sustav, naveo je, ima obvezu zaštititi zatvorenika od mučenja i ponižavanja te spriječiti nasilje među zatvorenicima, osobito kada je žrtva osoba smanjenih intelektualnih sposobnosti.

Država je, pak, tvrdila da nije pasivno legitimirana, da su počinitelji jedini odgovorni te da je osoblje reagiralo odmah kad je doznalo za zlostavljanje.

‘Čuvari su trebali posebno paziti‘

Sud je odbio argument države te je u presudi naglasio da je RH dužna štititi osobe lišene slobode od nasilja i okrutnog postupanja, u skladu s Ustavom, Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i Zakonom o izvršavanju kazne zatvora.

Posebno se ističe da su zatvorski službenici znali da je zatvorenik osoba slabijih intelektualnih sposobnosti te da je upravo zbog toga trebalo posvetiti dodatnu pažnju pri njegovu smještaju. Sud je zaključio da država nije poduzela sve potrebne mjere kako zlostavljanja uopće ne bi bilo.

Uz odštetu, država je dužna zatvoreniku nadoknaditi i nešto više od 7300 eura parničnih troškova, dok je zahtjev države za vlastite troškove u cijelosti odbijen.