"Nitko, pa tako ni Frano Čalušić, ne može zadržati protupravnu imovinsku korist stečenu kaznenim djelima, kao što je u ovom slučaju bilo sklapanjem lihvarskog ugovora i prijevarama. Nekretnine i novac naslijedio je temeljem rješenja o nasljeđivanju nakon smrti Mire Čalušića, a koji je, zajedno s Ivanom Anđelićem kao pomagačem, počinio protupravna djela i okoristio se za preko 3,9 milijuna eura. Sve to postaje imovina Republike Hrvatske", presudila je nepravomoćno sutkinja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu u postupku za oduzimanje nezakonite imovinske koristi u jednom od najvećih lihvarskih slučajeva u Hrvatskoj.
Radilo se o nekretninama u Šestinskom Kraljevcu, Trogiru, Predragi, Granešini, Kraljevici, Bjelovaru, Remetama, Gajnicama te Segetu i s kojih će se brisati Frano Čalušić, a koje je njegov sin stekao izračunavajući nesrazmjerno visoku kamatu pa su oštećeni doslovno bačeni na koljena.
Nekretnine su otada blokirane, većina oštećenih u njima i dalje živi, a s nestrpljenjem su dočekali kraj pravosudne sage.
- Ovo nije bio postupak u kojem se utvrđivala nečija kaznena odgovornost, već je isključivo to in rem postupak kojim se utvrđuje je li neka osoba stekla imovinsku korist. U ovom slučaju je Frano Čalušić jedini nasljednik istih i tu ne može doći do proširenog oduzimanja imovine jer ovo nije uskočki predmet. Što se tiče novčanog iznosa od 1,1 milijun eura koji je naslijedio Frano Čalušić, također je imovina RH. Naložit će se Privrednoj banci i Zagrebačkoj banci da, na ime namirenja preostalog dijela, uplate navedeni iznos u korist RH. Ostatak od 864.450 eura, koji čini razliku prenesene imovinske koristi od 3,9 milijuna i oduzetih nekretnina i novčanih sredstava, nalaže se Frani Čalušiću da također uplati u korist proračuna - obrazložila je sutkinja, dodajući da je sud ujedno donio i dva rješenja.
Jedno se odnosi na nekretnine za koje je sud nesporno utvrdio da se radi o imovini RH te će se produljiti mjere, a s nekretnina koje nisu obuhvaćene ovom presudom briše se privremena mjera.
Nasljednik spornih nekretnina u sudnici je prošli tjedan rekao da nije imao saznanja o kriminalnim potezima.
- Sve što je na mene preneseno sukladno je odluci nadležnog suda i javnog bilježnika. Dio naslijeđenog je od moje supruge, a ja nisam imao saznanja za protupravne radnje moga sina. Mislio sam da je sve bilo rađeno sukladno dogovoru stranaka - rekao je sutkinji, među ostalim, Frano Čalušić.
Na objavu presude došao je kao i dvoje oštećenika koji su pozdravili odluku, ali su i svjesni da s ovime njihovoj borbi nije kraj. Toga je svjestan i Čalušićev branitelj Janjko Grlić koji, međutim, ukazuje na drugu stvar, najavljujući žalbu i to zbog zaštite interesa obiju ugovornih strana!
- Miješanje države je grubo zadiranje u temeljna ljudska prava. Svjedočili smo objavi odluke o konfiskaciji jer država nema nikakav pravni interes niti zakonsko utemeljenje da od oštećenika oduzme imovinu i postane vlasnik. Takvo miješanje države je akt vlasti iz 1945. koji smo navikli gledati i svaki pokušaj je protiv Ustava, konvencija i logike zdravog razuma. Osobno se nadam da ovakva odluka neće postati pravomoćna i da će drugostupanjski sud znati prepoznati bitne činjenice u postupku jer ovom presudom je narušeno načelo jedinstvenosti pravnog sustava. Na općinskim i županijskim sudovima diljem zemlje utvrđena je validnost i ne može ono što je u građanskom pravu dozvoljeno biti zabranjeno u kaznenom. Oštećenici su inicijalno upućeni u parnice. Većina ih je izgubila pravomoćno sporove, čak su im i revizije odbijene. Da li država ima pravni osnov tim ljudima vratiti nekretnine? Ne, ali oštećenici imaju pravo nakon svega tužiti RH i tražiti povrat zbog nezakonitog miješanja u zakonom valjan ugovorni odnos. Nije Miro Čalušić izmislio fiduciju – rekao je za Jutarnji list Grlić.
Ujedno je otkrio i da su se neki oštećenici s Franom Čalušićem dogovorili da vrate iznos za koji misle da bi dugovali njegovu sinu, pa se on zauzvrat isknjižio s njihovih nekretnina. Inače, prošlo je sedam i pol godina od smrti 40-godišnjeg bjegunca Mire Čalušića dok se nalazio na sudskoj tjeralici koja je raspisana nakon što je osuđen na šest godina i tri mjeseca zatvora zbog davanja lihvarskih kredita. Nastavno na to, prošle su i četiri godine otkako se njegov otac Frano morao, kao njegov nasljednik, pojavljivati na sudskim ročištima u postupku za oduzimanje nezakonite imovinske koristi.
Podsjetimo, prema smrtnom listu kojeg je izdao Matični ured Zagreb, Miro Čalušić preminuo je 14. ožujka 2018. godine. Umro je tijekom žalbenog postupka na osuđujuću presudu pa je isti obustavljen, a njegove žrtve još uvijek nisu obeštećene.
Inače, oko Čalušićeve smrti u Bosni i Hercegovini, gdje je pobjegao, bilo je puno polemika. Njegovoj smrti prethodila je dan ranije prometna nesreća na prijevoju Privala, na magistralnom putu od Tomislavgrada prema Livnu. Po navedenoj dionici vozio je Golf kada se iznenada okrznuo s teretnjakom kojim je upravljao M. B. Nitko od dvojice vozača nije ozlijeđen, a na vozilima je bila tek manja materijalna šteta. Nakon tog udesa, Čalušić je otišao kući u Pasić, gdje mu je nekoliko sati kasnije pozlilo pa su ga roditelji posjeli u auto i zaputili se prema Domu zdravlja.
No dolaskom do liječnika bilo je prekasno jer više nije davao znakove života. Ne bi li se utvrdile okolnosti koje su dovele do tragičnog kraja, naložena je obdukcija, a prema tim tada prvim informacijama nije imao nikakve vidljive ozljede. Njegovo tijelo prevezeno je u Hrvatsku te je pokopan na Miroševcu. Njegovi oštećenici od prvoga dana kad su doznali da je preminuo sumnjaju u okolnosti pod kojima je umro. Tražili su i od tužiteljstva da provjere sve te sumnje, a institucijama su pisali i da su Čalušića nakon pogreba viđali po Zagrebu, na moru... S obzirom na njihove sumnje da je smrt inscenirana upravo radi nasljeđivanja imovine te ne vjeruju da je u grobu na Miroševcu sahranjen Miro Čalušić, tražili su od tužiteljstva ekshumaciju tijela, do koje nije došlo jer, prema svim pokazateljima, Miro Čalušić doista je preminuo na datum naveden u smrtnom listu.
Čalušić je prvi put uhićen početkom 2013., nakon što su građani počeli prijavljivati astronomske kamate koje je zaračunavao na posuđene iznose, a kako su iznosi luđački rasli, dužnici su doživjeli financijski krah i ostajali bez domova. Tijekom suđenja oštećeni su tvrdili da nisu dobili iznos zajma koji im je bio naveden u ugovoru, a kao osiguranje povrata sredstava on se upisivao na njihove višestruko vrednije nekretnine. Prema vlastitim svjedočenjima, neki od oštećenih su od njega posuđivali novac zbog malih prihoda pa su tako krpali rupe u kućnom budžetu, dok su neki uzimali zajam ne bi li svojoj djeci osigurali školovanje. Dok se Čalušić nalazio u istražnom zatvoru, neke od njegovih žrtava su se našle na meti njegovih suradnika koji su im prijetili da promijene iskaze na sudu, da ne dolaze na ročišta s ciljem odugovlačenja, a nekima je nuđen i novac.
Boravak u zatvoru Čalušiću je teško padao. Koristio je sredstva za smirenje, drastično mu se mijenjala kilaža prema njegovim tvrdnjama, na sudu je plakao te ujedno tražio izuzeće sudaca. A 2013., dok se nalazio u istražnom zatvoru, netko mu je zapalio auto.
Od samog početka Miro Čalušić je negirao krivnju tvrdeći da nikada u životu nije uzeo kamatu. Tvrdio je i da tim ljudima nije posuđivao novac radi kamata, nego da su oni imali ideje koje im nisu uspjele, a njemu su dali garanciju kroz nekretnine.
- Htio sam pomoći ljudima, što bi se meni vratilo u mom poslu koji radim, to mi je osnovni posao – mjenjačnica - uvjeravao je Čalušić svojedobno sve redom. Kao sredstva osiguranja povrata zajmova ugovarao je sporazume o prijenosu prava vlasništva na nekretnine, a istražiteljima je negirao počinjenje kaznenih djela i tvrdio da nikoga nije ucjenjivao, nego da ga je kriminalna grupa, koju je nazvao ‘pokretom otpora‘, lažno optužila kako bi se domogla nekretnina do kojih je on došao na legalan način.
OŠTEĆENICI O PRESUDI:
- Puno puta u ovih 13 godina mi oštećenici bili smo svjedoci u više od stotinu sudskih postupaka koji su se vodili kao posljedica kriminalnih radnji Mire Čalušića da pravo i pravda nisu jedna te ista stvar. Međutim, danas je Kazneni sud u Zagrebu, nakon šest godina suđenja, poštivajući sve pravne norme europskog prava, a koje su implementirane u hrvatsko zakonodavstvo, dokazao da pravo i pravda mogu ići ruku pod ruku. Donio je jednu poštenu i pravednu te na zakonu utemeljenu odluku, da se oštećenicima vrati imovina koja im je bila na grub i kriminalan način oduzeta. Nadamo se da će ova presuda u hrvatskom pravosuđu ostati ogledni primjer tako da različiti i građanski sudovi u RH donose presude koje nisu dijametralno suprotne, a koje su dokazane u više kaznenih postupaka - poručuju složno oštećenici pokojnog Čalušića.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....