Nakon što je Vrhovni sud ukinuo osuđujuću presudu od dvije i pol godine zatvora za ratno profiterstvo u aferi Hypo, u ponovljenom suđenju na Županijskom sudu u Zagrebu tročlano sudsko vijeće nepravomoćno je oslobodilo krivnje bivšeg premijera Ivu Sanadera. Tako da će se troškovi sudskog postupka kao i troškovi obrane Sanaderova odvjetničkog tima, platiti iz proračuna.
Sanader od početka tvrdi da nije kriv i da nikakav novac primio nije upirući prstom u USKOK da nije identificirao osobe koje su za njega primile proviziju, a optužnica tužiteljstva ga tereti da je krajem 1994. i početkom 1995. kao zamjenik ministra vanjskih poslova zloporabio položaj te uzeo proviziju od 3,6 milijuna kuna nakon što je austrijska Hypo banka odobrila Hrvatskoj kredit za kupnju zgrada diplomatskih predstavništava. Kako se radilo o vremenu u kojem je zemlja bila u neposrednoj ratnoj opasnosti, Sanader je optužen i da je ratni profiter.
- Da bi se utvrdilo da je Sanader počinio kazneno djelo kako mu se optužnicom stavlja na teret, trebalo je utvrditi da su se u njegovim radnjama ispunila bitna obilježja kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti te utvrditi postojanje obilježja ratnog profiterstva. Zakon o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva navodi djela za koja se kazneni progon može preuzeti i nakon isteka roka za zastaru. Da bi se djela smatrala ratnim profiterstvom, osim vremena njihova počinjenja, potrebno je da je počinjenjem ostvarena nesrazmjerna imovinska korist i koja mora biti takva da ozbiljno dovede u pitanje funkcioniranje države i da ugrožava osnovne fundamentalne vrijednosti u ratu, kao i uvjete života stanovništva. Iako iznos od 3,6 milijuna kuna predstavlja znatnu imovinsku korist u smislu odredbe Kaznenog zakona, istovremeno takav iznos ne predstavlja, prema Zakonu o nezastarijevanju, iznos nesrazmjerne imovinske koristi koji bi doveo u pitanje funkcioniranje države u vrijeme rata - rekla je obrazlažući presudu predsjednica sudskog vijeća Saša Lui.
Dodala je, međutim, i da se kaznena djela ratnog profiterstva odnose na duboko nemoralne i bezobzirne modalitete u kojima počinitelji u vrijeme rata i neposredne ugroze ovisnosti države iskorištavaju pravne poslove na štetu stanovništva.
- Iznos isplaćene provizije, što proizlazi iz materijalne dokumentacije i iskaza svjedoka, nedvojbeno je isplaćen iz sredstava Hypo banke, a ne iz iznosa odobrenog zajma, pa RH ne trpi financijsku štetu. A niti je iznos provizije od 3,6 milijuna kuna takav, iako se radi o iznosu koji je svakoj prosječnoj osobi nedostižan pogotovo u vrijeme rata, da bi doveo u pitanje funkcioniranje države. Šteta koju takvim postupanjem državnog dužnosnika trpi RH je moralnog karaktera, nanesena ugledu institucije RH čiji dužnosnici svojim postupanjem moraju postavljati visoke moralne standarde u ratu i mirnodopsko vrijeme - objasnila je Lui zaključivši da je, pak, za zloporabu položaja i ovlasti u Sanaderovu slučaju nastupila apsolutna zastara.
U ovom slučaju prva osuđujuća presuda izrečena je zajedno s presudom za primanje mita od direktora MOL-a za prepuštanje upravljačkih prava u Ini, ali ju je Ustavni sud ukinuo. Sanader se nalazi u zatvoru u Remetincu od proljeća 2019. nakon što mu je Vrhovni sud u slučaju Planinska povisio kaznu na šest godina zatvora. Zbog činjenica da je iza rešetaka ukupno proveo već sedam i pol godina, te da mu ne može biti izrečeno više od ukupno 15 godina, Sanader već sada ulazi u zonu u kojoj može tražiti uvjetni otpust budući da je izdržao pola kazne. No, tome prethodi procedura objedinjavanja kazni iz predmeta Fimi Media, Planinska i Ina Mol u kojima je pravomoćno osuđen.
Zamjenica ravnateljice USKOK-a Marija Vučko očekivala je osuđujući pravorijek te najavila žalbu na oslobađajuću presudu Visokom kaznenom sudu.
- Očekivali smo osuđujuću presudu. Ne slažemo se sa sudom da u ovom predmetu nema elemenata kaznenog djela ratnog profiterstva ni da bi se nesrazmjernost imovinske koristi trebala gledati isključivo financijski. Ne znam kako možemo fundamentalne društvene vrijednosti i njihovu povredu izraziti kroz financijski element. Kao što sam rekla u završnoj riječi, optuženi Ivo Sanader je iskoristio ratno stanje kako bi sebi pribavio korist i smatramo da je ta korist nesrazmjerna upravo prema kriterijima koje iznosi Ustavni sud u svojoj odluci i da su ostvarena sva dodatna obilježja koja su navedena kao element počinjenja kaznenog djela ratnog profiterstva. S tom argumentacijom ćemo uložiti žalbu i vidjet ćemo što će reći Visoki kazneni sud - poručila je Marija Vučko, nositeljica USKOK-ove optužbe protiv Sanadera.
Sanaderovi, pak, odvjetnici Jadranka Sloković i Čedo Prodanović ne skrivaju zadovoljstvo oslobađajućom presudom, a kad su čuli da je USKOK najavio žalbu poručili su: ‘Samo neka ju pišu...‘
- Zadovoljni smo presudom. Poslije sedam godina i argumentacijom koja se ponavlja od odluke Ustavnog suda, konačno smo dobili oslobađajuću presudu. Presuda nije sporna, niti je možete politizirati, temelji se na analizi profesora Krapca koji je autoritet u kaznenom pravu. Akademik, izdao je niz knjiga, udžbenika, radio je na ratnom profiterstvu i Zakonu o zastarijevanju, pokazujući standard njegove promjene. Nesrazmjerna korist o kojoj je sud govorio ne može biti moralna šteta ugledu RH. Ne možemo mijenjati pojmove zato što to Državnom odvjetništvu odgovara. A oni neka pišu žalbu. Možda će tužiteljstvo imati više sreće na Visokom kaznenom sudu, tamo imaju svog čovjeka, svog zagovaratelja - rekla je odvjetnica Sloković.
- Da ne bi ostalo na tome da je Sanader zbog zastare oslobođen, mi i dalje tvrdimo da nije bilo dokaza ni za osnovno kazneno djelo. To je bila jedna nelogična konstrukcija tužiteljstva, to je bila njihova umotvorina. Logički apsurd je da je on uzeo mito da bi Hypo banku uveo u tržište. Nema dokaza da je on primio taj novac. Na šalteru banke nije bio Ivo Sanader, spominjale su se druge osobe. Zakon o ratnom profiterstvu je unio dosta dilema s obzirom na to da se raspravljalo o djelima koja su u zastari. Ovo je revolucionarno pravo što radi tužiteljstvo - smatra odvjetnik Prodanović.
Osim objedinjavanja kazni, Sanader će tražiti premještaj iz zatvora Remetinec u jednu od kaznionica kako bi nastavio s mirnijim odsluženjem kazne.