Nakon što je u veljači ove godine u Remetinec "poslao" Zvonimira Šostara, nekadašnjeg bliskog suradnika zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, Visoki kazneni sud danas je objavio tada donesenu pravomoćnu presudu u aferi "suhi led".
Šostaru je kazna, po žalbi USKOK-a, povećana s četiri godine, na pet i pol godina zatvora. Upravo zbog toga što je pravomoćno osuđen na više od pet godina zatvora, na sjednici žalbenog vijeća u veljači doneseno je rješenje o određivanju obligatornog istražnog zatvora, pa je Šostar odmah završio u Remetincu.
Njegovoj nekadašnjoj suradnici Mirti Lončar, koja je prvostupanjskom presudom Županijskog suda u Zagrebu bila osuđena na godinu dana uvjetno, Visoki kazneni sud preinačio je kaznu u godinu dana zatvora bezuvjetno. Trećeoptuženom direktoru tvrtke Ekotours Davoru Ljubiću kazna je sa šest i pol povećana na sedam godina zatvora.
Osim toga, pravomoćnom prsudom VKS-a, Šostaru je na ime proširenog oduzimanja imovinske koristi naložena predaja nekretnina u vrijednosti 730.016.11 eura, osobnog vozila u vrijednosti 6.529,00 eura te mu je naloženo platiti u korist Republike Hrvatske 344.336,52 eura. Ljubiću je, pak, naloženo "na ime oduzete imovinske koristi u visini 4.325.851,11 eura predati nekretnine i platiti Republici Hrvatskoj 4.026.300,55 eura", izvijstio je VKS ne navodeći identitete osuđenih osoba.
Podsjetimo, Šostar je zbog afere suhi led uhićen 2016. godine zajedno s još nekolicinom osoba. Teretilo ga se da je kao pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje Grada Zagreba od početka 2006. do kolovoza 2013. godine oštetio Grad za više od 38 milijuna kuna omogućivši svom "partneru" Ljubiću da njegova tvrtka Ekoturs ilegalno zaradi milijune na poslovima koje stvarno nisu obavljeni. Naime, radilo se mahom o poslovima čišćenja ventalicijskih sustava u sportskim dvoranama Grada Zagreba, pri čemu se plaćala skupa metoda suhog leda. Međutim, utvrđeno je da ta metoda praktično uopće nije korištena, da veće količine suhog leda nikada nisu ni nabavljene, nego da se provodilo jednostavno čišćenje, što je Grad stajalo oko 52 milijuna kuna umjesto stvarno odrađenog posla vrijednog tek nešto više od 13 milijuna kuna. Dio izvučenog novca, Ljubić je, prema optužbi, dao Šostaru, a usto je njega i njegovu obitelj "častio" luksuznim putovanjima po svijetu.
Nakon podizanja optužnice većina suokrivljenika je priznala krivnju i nagodila se s USKOK-om, dok su Šostar, Mirta Lončar i Goran Ljubić negirali krivnju. No, nakon provedenog suđenja proglašeni su krivima za zlouporabe, mito, utaje poreza i pranje novca, te su u rujnu 2023. doznali nepravomoćne kazne.
Visko kazneni sud u svome je priopćenju dao i kratko obrazloženje zašto su kazne povećane:
"Visoki kazneni sud smatra da je prvostupanjski sud odmjerio kazne u prekratkom trajanju. U odnosu na prvog optuženika (Šostar op.a.) za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti pravilno je prvostupanjski sud kao otegotnu okolnost cijenio činjenicu da je kazneno djelo počinio s maksimalnim stupnjem krivnje (izravna namjera), dugo vremensko trajanje protupravnog ponašanja od gotovo osam godina, izraženu kriminalnu volju i krajnju nezasitnost u pribavljanju protupravne imovinske koristi te nastupjelu posljedicu ovog kaznenog djela koja se ogleda u ogromnom iznosu pribavljene protupravne imovinske koristi za trgovačko društvo, koja daleko premašuje zakonski minimum od 60.000,00 kuna, za kvalificirani oblik ovog kaznenog djela, odnosno visinu štete koja je nastala za Gradski proračun. Cijenjeno je i da je u inkriminirano vrijeme, kada je kao pročelnik Gradskog ureda bio u poslovnom odnosu s treće optuženim, s istim osnovao zajedničko trgovačko društvo. U odnosu na kazneno djelo primanja mita osnovano je prvostupanjski sud optuženiku cijenio kao otegotnu okolnost motiv za počinjenje kaznenog djela, u vidu osobne koristi, dok mu se maksimalan stupanj krivnje ne može cijeniti kao otegotna okolnost jer je ovo kazneno djelo moguće počiniti samo sa stupnjem krivnje izravna namjera. Kao olakotnu okolnost za oba kaznena djela osnovano mu je prvostupanjski sud cijenio protek vremena od počinjenja kaznenih djela, dok mu je po ocjeni ovog suda drugog stupnja trebao kao olakotnu okolnost cijeniti neosuđivanost.
Drugoj optuženoj (Mirta Lonačar op.a.) osnovano je kao otegotna okolnost cijenjena duljina trajanja protupravnog ponašanja u trajanju od gotovo osam godina, visina pribavljene protupravne imovinske koristi trgovačkom društvu, te visina štete za proračun Grada Zagreba, koja znatno premašuje zakonski minimum. Kao olakotne okolnosti sud prvog stupnja je pravilno cijenio činjenicu da protupravnom radnjom za sebe nije ostvarila nikakvu imovinsku korist, protek vremena od počinjenja kaznenog djela, neosuđivanost te teško narušeno zdravstveno stanje.
Ni prvom optuženiku ni drugoj optuženoj ne treba kao olakotnu okolnost cijeniti da je riječ o osobama zrele životne dobi jer upravo osobe u takvoj životnoj dobi trebaju još više korigirati svoje ponašanje u skladu s pozitivnim zakonskim propisima.
Visoki kazneni sud je mišljenja da se u odnosu na drugo optuženu svrha kažnjavanja ne može postići uvjetnom osudom, već isključivo kaznom zatvora i to u trajanju od jedne godine, a cijeneći jačinu povrede zaštićenog dobra te stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, jer se bez njene bitne uloge koju je imala u počinjenju kaznenog djela za koje je proglašena krivom, ne bi mogla realizirati niti kaznena djela prvog i treće optuženog.
Trećem optuženiku (Davor Ljubić op. a.) za kazneno djelo poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti osnovano je prvostupanjski sud kao otegotnu okolnost cijenio da je kazneno djelo počinio s maksimalnim stupnjem krivnje (izravnom namjerom), vremensko trajanje protupravnih radnji od gotovo osam godina, upornost i kriminalnu volju u protupravnom postupanju, visinu pribavljene protupravne imovinske koristi, koja znatno premašuje zakonski minimum od 60.000,00 kuna. Za kazneno djelo davanja mita cijenjena je činjenica da je podmićivanje bilo višekratno, a u odnosu na kazneno djelo pranja novca maksimalni stupanj krivnje, svijest i volju, visinu imovinske koristi ostvarenu kaznenim djelom koja znatno premašuje propisani zakonski minimum od 60.000,00 kuna. Za kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju osnovano mu je cijenjena upornost i visok stupanj kriminalne volje u protupravnom ponašanju, visina pribavljene imovinske koristi koja također i u odnosu na ovo kazneno djelo znatno premašuje propisani zakonski minimum. Za kazneno djelo utaje poreza ili carine također mu je osnovano prvostupanjski sud cijenio visinu smanjenja porezne obveze velikih razmjera koja znatno premašuje zakonski minimum od 60.000,00 kuna, maksimalan stupanj krivnje, duljinu protupravnog postupanja, te u odnosu na kazneno djelo povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga maksimalan stupanj krivnje, kao i da je protupravno postupanje nalagao djelatnicima svoje firme. Kao olakotne okolnosti prvostupanjski sud mu je osnovano cijenio protek vremena od počinjenja kaznenih djela. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda kao otegotnu okolnost trećem optuženom sud prvog stupnja nije mogao cijeniti poticanje, jer je ta okolnost već sadržana u zakonskom opisu kaznenog djela te tako i cijenjena.
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske smatra da su upravo ovako postrožene kazne, odnosno kazne u ovakvom trajanju, u odnosu na sve optuženike, primjerene težini i okolnostima počinjenih kaznenih djela i njihovim osobnostima. Imajući s jedne strane u vidu težinu počinjenih kaznenih djela, visinu pribavljene imovinske koristi, duljinu inkriminiranog perioda, koja ukazuje na upornost i kriminalnu volju u protupravnom postupanju, pogibeljnost takvih djela, te s druge strane i olakotne okolnosti u odnosu na svakog od optuženika, takvim će se kaznama ostvariti svrha kažnjavanja i u dostatnoj mjeri izraziti odgovarajući prijekor društva. Kazna će utjecati na počinitelje da ubuduće ne čine kaznena djela. Utjecat će i na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano te da počinitelji imovinskih i koruptivnih kaznenih djela neće moći uživati u nezakonito stečenoj imovinskoj koristi. Istovremeno će se pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava."
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....