U stravičnoj prometnoj nesreći koja se dogodila u četvrtak oko 21.15 sati na zagrebačkoj Ilici kraj kućnog broja 432, dvije su osobe poginule, a tri su ozlijeđene, od kojih je jedna zadobila ozljede opasne za život.
Kako je priopćila zagrebačka policija ne navodeći identitet sudionika nesreće, težak sudar izazvao je 20-godišnji vozač Mercedesa C63 AMG zagrebačke registracije, koji je zbog neprilagođene brzine izgubio nadzor nad vozilom. Iz više neslužbenih izvora potvrđeno nam je da je riječ o 20-godišnjem Marinu Kameničkom.
Iako su očevici na mjestu nesreće spominjali da se vozač tog Mercedesa kretao velikom brzinom i utrkivao s VW Golfom, čini se da drugog vozila ipak nije bilo. Nakon provedenog očevida koji je uz potpunu blokadu te prometnice potrajao do pred zoru, ustanovljeno je da se mladi vozač nabrijanog Mercedesa kretao većom brzinom iz smjera Črnomerca prema Vrapču. Projurivši pokraj zgrade Ravnateljstva policije u Ilici 335, prošao je semafor i ušao u zavoj.
Pri izlasku iz zavoja, očito je izgubio nadzor nad vozilom te je desnim kotačima zahvatio rubni kamen i nogostup. Potom se uspio vratiti ulijevo na kolnik, ali je u zanošenju ukoso prešao preko obje trake u smjeru zapada i ušao u prometne trake za vozila iz suprotnog smjera. Najprije je udario u betonski potporni zid s južne strane kolnika, a zatim se izravno zabio u Opel Astru koja se južnim kolnikom kretala iz smjera Vrapča prema Črnomercu.
Smrskana astra
Od siline udarca prednji dio Opel Astre potpuno je smrskan, a vozilo je odbačeno na više od pola metra povišen zemljani dio koji dijeli kolnik od željezničkog kolosijeka. Mercedes je u nastavku kretanja udario i u Renault Clio koji je također naišao iz smjera Vrapča. Mercedes se na kraju zaustavio na južnom djelu kolnika, a Clio je odbačen na sjeverni nogostup prema dvorištu obiteljske kuće na spomenutoj adresi. Treći automobil, Mercedes zagrebačkih oznaka, koji je naišao iz smjera Vrapča, dobrim je dijelom uspio izbjeći sudar te je uz manja oštećenja prošao mjesto nesreće i potom se zaustavio. Vozačica tog Mercedesa, 43-godišnja S. M. i troje djece koji su s njom bili u vozilu, srećom, prošli su bez ozljeda.
Međutim, na mjestu je poginula suvozačica iz Mercedesa AMG, 23-godišnja Laura Stelio, te iz Opel Astre nešto starija ženska osoba čiji identitet policija tek treba utvrditi. Naime, vozač Astre, 57-godišnji D. B. A., zadobio je ozljede opasne za život te je kolima Hitne pomoći u besvjesnom stanju prevezen u bolnicu.
Lakše je ozlijeđena i putnica iz Renault Clija, 24-godišnja K. B., a vozač tog auta I. G. prošao je bez ozljeda. Vozač sportskog Mercedesa Marin Kamenički u nesreći je zadobio lakše ozljede te je hospitaliziran u Kliničkoj bolnici Sveti Duh.
Policija će nad njim, čim to njegovo zdravstveno stanje bude dopuštalo, započeti kriminalističku obradu zbog izazivanja prometne nesreće sa smrtnim posljedicama.
Prema navodima policije, utvrđeno je da nije bio pod utjecajem alkohola. No, to će se sa sigurnošću utvrditi vještačenjem. Policija zasad nije željela konkretnije govoriti ni o brzini kojom se kretao prije nesreće. Očevici su govorili o velikoj brzini, više od 100 kilometara na sat, a neki čak i o 150 kilometara na sat. Međutim, stvarna brzina kojom se kretao također će biti utvrđena vještačenjem na temelju tragova kočenja i drugih tragova s mjesta nesreće.
Marin Kamenički, kako neslužbeno doznajemo u policiji, dosad nije evidentiran ni zbog prometnih prekršaja, a ni zbog nekih drugih prekršaja ili kaznenih djela.
Hrvatska i dalje pri negativnom vrhu u Europskoj uniji
U razdoblju od 2010. do 2015. godine u Hrvatskoj je zabilježen trend pada broja poginulih osoba u prometu. Broj poginulih na cestama smanjen je oko 15 posto. Čelnici policije i drugih nadležnih državnih institucija stalno ističu kako je cilj smanjiti broj poginulih osoba na cestama za 50 posto, odnosno da taj broj padne ispod 213 stradalih godišnje.
Međutim, u protekle tri godine ta je crna brojka i dalje veća od 300. Lani je u prometu poginula 331 osoba, a situacija nije bolja ni ove godine. Prema podacima MUP-a, u prvih šest mjeseci 2018. poginule su 144 osobe, što je desetero smrtno stradalih više nego u istom razdoblju prošle godine.
U proteklih pet godina ukupni broj prometnih nesreća varira od oko 31.000 do približno 34.000. Najčešći uzrok prometnih nesreća je prevelika i neprimjerena brzina, a slijedi alkohol. U više od 200 prometnih nesreća s poginulim osobama godišnje, dakle više od polovice slučajeva, “odgovorni” su upravo brzina i alkohol.
Hrvatska je po broju mrtvih u prometu na milijun stanovnika pri negativnom vrhu EU. Prosjek EU za prošlu godinu je 49 poginulih, dok je ta crna brojka u Hrvatskoj 80. Više mrtvih na cestama imaju samo Bugarska (96) i Rumunjska (98).
Nadležne institucije i stručnjaci ističu da se poboljšanje situacije sukladno zacrtanom planu EU, koji zahtijeva godišnje smanjenje broja poginulih za 6,7 posto, može postići provođenjem više različitih mjera, počevši od poboljšanja prometne infrastrukture, preko rješavanja problema starosti i tehničke ispravnosti vozila do pojačanog preventivnog i represivnog djelovanja policije. No, hrvatska je policija lani izdala oko 75.000 prekršajnih prijava manje nego 2016. godine. (Ž.P.)