Prema podacima sisačke podružnice Uprave Hrvatskih šuma, do kraja kolovoza zabilježena je krađa 1673 prostorna metra drvne mase na području te uprave.
U privatnim šumama, prema nepotpunim podacima, jer mnogi vlasnici i ne znaju da više nemaju šume nego golo devastirano šumsko zemljište, ukradeno je barem deset puta više drvne mase nego u državnim šumama, a šteta se mjeri u milijunima kuna, doznajemo od Petra Petrovića, voditelja sisačke podružnice Uprave Hrvatskih šuma.
Muljanje s papirima
- Lopovi su organizirani, dobro umreženi i sve drskiji, baš poput mafije. Sijeku i odvoze sve; ogrjevno drvo, ali i skupe trupce stogodišnjih hrastova i bukvi. I dok ogrjevno drvo mogu odmah ispiliti i spremiti u drvarnice, za ukradene trupce moraju imati vezu s pilanama. Osim toga, sigurno zlorabe otpremnice koje dobiju kod sječe u privatnim šumama. Jedna otpremnica, naime, vrijedi jedan dan za jedan odvoz. No tko može kontrolirati je li taj dan netko odvezao deset tovara trupaca ili samo jedan - kaže Petrović.
Ističe da je krađe drva uvijek bilo, te da pojavnost krađe drvne mase u državnim šumama i nije tako drastična. Od oko 370.000 kubika drvne mase, koliko se siječe godišnje, kradljivci posijeku oko tisuću i pol kubika. Kaže kako su štete u privatnim šumama daleko veće, njih nitko ne čuva jer vlasnici nisu organizirani i nemaju čuvarsku službu.
Izdavanje punomoći
- Policija ne može čuvati svaku bukvu, a šumari Hrvatskih šuma nemaju ovlasti zalaziti u privatne šume, osim na poziv vlasnika kad se rade doznake drveta za sječu i izdaju otpremnice bez kojih ne bi smjelo biti transporta drvne mase. Zalaze u privatne šume na poziv vlasnika i kad treba procijeniti štetu nakon krađe.
Priča za sebe su šume u vlasništvu hrvatskih državljana koji ne žive u Hrvatskoj. Izbjegli Srbi, na primjer, prodaju drvo iz svojih šuma u Hrvatskoj, izdaju punomoći za sječu za relativno malo novca. Kupci posijeku trostruko više, a nerijetko posijeku sve. Ta je pojava tako raširena da se već može govoriti o devastaciji privatnih šuma u nekim dijelovima Hrvatske - kaže Petrović. Vlasnici privatnih šuma nezadovoljni su radom policije, uvjereni su da drvokradice imaju suradnike i jatake među šumarima i policijom te dobru suradnju s vlasnicima pilana. Ivanu P., Zagrepčaninu podrijetlom iz Dužice kod Siska, lopovi su iz šume koju je naslijedio od obitelji posjekli tridesetak stogodišnjih hrastova.
Vlastita čuvarska služba
- Sada me strah i otići u šumu jer svaki put kad dođem vidim da nema desetak stabala. Prijavio sam krađu, policajci nisu izašli ni na očevid. Morao sam sâm angažirati stručnjaka koji je procijenio štetu, prvu sam krađu primijetio u lipnju, posljednju prošli tjedan. Sada je šteta iznad 50.000 kuna i nadam se da će od policije prijava otići DORH-u koji će pokrenuti proceduru. Strah me da lopovi nikada neće pronaći. Susjedi šute, nitko ništa nije vidio, a lopovi harače. Zar trebam uzeti pušku i ići sâm čuvati šume? No kako ću kad moram raditi - očajan je Ivan P. Voditelj sisačke podružnice Uprave Hrvatskih šuma kaže da ni na zapadu, gdje također ima šumskih krađa, teret čuvanja šuma nije na policiji. Vlasnici šuma vani osnivaju udruge privatnih šumoposjednika koje organiziraju vlastitu čuvarsku službu.
Najviše se krade iz šuma izbjeglih Srba
Iz sisačke policije izvijestili su da kontinuirano istražuju krađe trupaca i ogrjevnog drva te bilježe velik uspjeh u otkrivanju počinitelja pravodobno prijavljenih kaznenih djela. Provode i preventivne akcije tijekom kontrole prometa i ističu vrlo dobru suradnju sa sisačkim šumarskim inspektorima. Policajci upozoravaju na problem sa šumama u privatnom vlasništvu jer vlasnici rijetko obilaze svoje šume, a samim tim kasno utvrđuju i prijavljuju krađu drvne mase. Poseban su problem kaznena djela u kojima vlasnici šuma ne žive na području Hrvatske te prijavljuju krađe s odmakom od šest mjeseci pa i više od godinu dana. Riječ je uglavnom o Srbima izbjeglima nakon Oluje.