FAST jedinica Republike Hrvatske (Fugitive Active Search Team) u suradnji sa FAST jedinicom Republike Srbije, 6. travnja 2019. godine na području Republike Srbije, locirala je i uhitila dugogodišnjeg bjegunca Darjana Ješovnika, objavio je MUP RH.
Darjan Ješovnik je u bijegu od 2011. godine te je za njim bila na snazi međunarodna potraga i Europski uhidbeni nalog zbog sumnje se da je dio zločinačkog udruženja čiji su članovi iz Južne Amerike prokrijumčarili najmanje 718 kilograma kokaina prema Republici Hrvatskoj, Sloveniji, Španjolskoj i Nizozemskoj. Svi članovi zločinačkog udruženja, uhićeni su u ranijim akcijama policija na području Španjolske, Hrvatske i Srbije, međutim Darjan Ješovnik je uspio pobjeći.
Nakon raspisivanja tjeralice pobjegao iz mjesta prebivališta u Ljubljani, Republika Slovenija i vješto se sakrivao na području više država. Upornim i ustrajnim radom policijskih službenika Odjela za ciljane potrage i precizno lociranje/FAST Hrvatska u suradnji sa FAST jedinicama Republike Srbije, Crne Gore, Slovenije, Italije, Španjolske i Nizozemske, provjeravani su i praćeni svi tragovi do kojih su došli policijski službenici.
Lociranje i uhićenje Darjana Ješovnika pripremano je duže vrijeme, nakon što je operativnim radom policijskih službenika FAST Srbije utvrđeno da se koristi lažnim identitetom. Prilikom prelaska državne granice između Republike Srbije i Republike Mađarske, ciljano je izdvojen, identificiran i uhićen od strane policijskih službenika FAST Srbije u subotu oko 18.50 sati.
Darjan Ješovnik je duže vrijeme označen kao jedan od najtraženijih bjegunaca Republike Hrvatske, a aktivno traganje i operativan rad policijskih službenika Odjela za ciljane potrage i precizno lociranje/FAST Hrvatska, potpomognut je bio i suradnjom sa Europolom gdje se nalazio kao jedan od pripadnika liste najtraženijih bjegunaca Europe.
Kako je Slobodna Dalmacija ranije pisala, u svibnju 2011. godine u medijima je odjeknula vijest o međunarodnoj akciji koju je koordinirala američka DEA. Razbijen je lanac krijumčara kokaina iz Južne Amerike u Europu, koji je predvodio Petar Ćosić (40) zvani Šarac iz Tomislavgrada. USKOK je optužnicu podigao polovicom svibnja 2012. godine, samo nekoliko dana prije isteka zakonskog roka od godine dana, koliko je maksimum za podizanje optužnice. U optužnici tvrdi da je Šarac upravljao zločinačkom organizacijom koja je kupovala, posjedovala, prenosila i posredovala u prodaji najmanje 339 kilograma kokaina dovezenog iz Brazila i vrijednog 12,8 milijuna eura.
Osim Šarca, u ilegalnom poslu su sudjelovali i njegov brat Ante Ćosić (44), Šaćir Lucević (36), slovenski državljanin, Manuel Vulić (26), zvani Manči, poduzetnik u Češkoj, Nebojša Erkman (36) iz Osijeka, Darjan Ješovnik (27), slovenski državljanin, Stanislav Knežević (50), zvani Stanko iz Splita, Đorđe Fistirić (41), zvani Đoko iz Zadra i Vlatko Šoš (32) iz Zagreba. Optužnica USKOK-a teretila ih je da su se organizirali tako da su od siječnja 2010. do svibnja 2011. godine na području Zagreba, Zadra, Splita, potom Slovenije, BiH, Nizozemske i Španjolske preprodavali kokain koji su prije toga dovozili brodovima iz Južne Amerike, odnosno Brazila, do luka u Španjolskoj, a onda bi ih prebacivali na brze gumene čamce i prevozili do obale.
Suđenje je na splitskom Županijskom sudu počelo krajem ožujka 2014. godine, gotovo tri godine nakon uhićenja, a iako je sudac vrlo često zakazivao rasprave, one u pravilu nisu održavane jer bi uvijek netko bio spriječen u dolasku. Tako je bilo sve dok nije istekao maksimalni rok za istražni zatvor, a nakon što su svi okrivljeni pušteni na slobodu, ista se priča nastavila.
Postupak je na splitskom Županijskom sudu za sedmoricu okončan mimo očiju javnosti prošle godine, tako da su se svi dostupni optuženi, osim Lucevića i Ješovnika, nagodili s USKOK-om. Određene su im kazne koje su bile jednake vremenu provedenom u istražnom zatvoru, tako da praktično nisu ni morali ići na odsluženje. Jedino je organizator Šarac dobio četiri godine zatvora, odnosno pola godine više od maksimalnog roka istražnog zatvora koliko je proveo iza rešetaka na Bilicama. Svima je oduzeta i protupravno zarađena imovinska korist, a najviše, Petru Ćosiću koji je ostao bez 150 tisuća eura, mercedesa CL 500, nekoliko mobitela, laptopa, dvije centralne jedinice za videonadzor te kreditnih kartica.
Petar Ćosić je bio "mozak" organizacije, a ostali optuženi imali su svoje uloge u organizaciji, kontaktirali su međusobno preko mobitela, koristeći se nadimcima i šiframa kako im se ne bi ušlo u trag. Ćosićev brat Ante bio je zadužen za prijenos i isplatu novca nakon odrađenog posla, dok je Manuel Vulić bio zadužen za strateško osmišljavanje distribucije kokaina do krajnjih kupaca. Vlatko Šoš bio je zadužen za zaštitu interne telefonske komunikacije unutar grupe. Imao je dva "zaštićena" kriptirana mobitela preko kojih je uglavnom komunicirao s Vulićem, a po potrebi i s osobama hijerarhijski više rangiranim od Vulića.
Knežević je bio zadužen za angažiranje skipera, skladištenje robe po španjolskim jahtama i prijenos skuterima i ostalim plovilima do članova distributerske ekipe koji bi tu drogu dalje raznim putovima plasirali do krajnjih kupaca po Hrvatskoj, Sloveniji, Češkoj, Nizozemskoj, Španjolskoj i ostalim zemljama EU-a.
Cijela je "operacija" bila dobro uhodana sve dok u svibnju 2011. godine u španjolskom gradiću Cullera u blizini Valencije nakon što su preuzeli pošiljku s oko 339 kilograma kokaina nisu uhićeni Zadranin Đorđe Fistrić zvani Đoko i Nebojša Erkman, koji je imao boravište u španjolskom gradu Lerida. Međunarodnu akciju "Dogma" je organizirala američka DEA-e u suradnji sa španjolskom, crnogorskom, hrvatskom policijom i srpskom BIA-om.
Tko je elitna FAST jedinica Hrvatske od koje strahuju najveći kriminalci?
U javnosti se o policajcima Odjela za ciljane potrage Ravnateljstva policije (FAST tim Hrvatska), koji su sudjelovali u uhićenju Ješovnika, vrlo malo zna.
Prema podacima MUP-a, do sada je FAST tim locirao oko 300 bjegunaca, od čega je uhićeno više od 250. Od ukupnog broja zahtjeva više od 70 bjegunaca je locirano i uhićeno na zahtjev FAST jedinica iz drugih država, na području Republike Hrvatske.
Osim uhićenja talijanskog mafijaša krajem 2018. godine, pripadnici FAST-a su, među ostalim, zaslužni i za uhićenje četvorice hrvatskih državljana – Vinka Tomića (60), Želimira Grbaveca (48), Zvonka Grgića (43) i Vladimira Đurkina (48), koji su osumnjičeni za umiješanost u krađu dijamanata i nakita iz kolekcije katarskog šeika Hamada bin Abdullaha al-Thanija, prilikom izložbe u Duždevoj palači, u Veneciji 3. siječnja prošle godine.
Ovaj odjel ustrojen je prije deset godina, a policajci su posebno obučavani uz pomoć nacionalne policije BKA Savezne Republike Njemačke i US Marshal servicea. FAST Hrvatska je od 2010. godine, kada je osnovana Europska mreža timova za ciljane potrage, prvo bila pridruženi član organizacije da bi 2013. godine postali punopravni član ENFAST-a.
– Odjel se radom dokazao kao provjeren partner te su 2015. godine članovi FAST Hrvatske pozvani da uđu u predsjedništvo ENFAST-a, temeljem rezultata i uspjeha u međunarodnoj suradnji, a nakon četiri godine u predsjedništvu ponuđeno je i da predsjedaju europskom mrežom. Odjel za ciljane potrage i precizno lociranje/Fast Hrvatska je u sastavu Službe posebnih kriminalističkih poslova Kriminalističko-obavještajnog sektora i raspolaže posebno obučenim policijskim službenicima, specijaliziranim za aktivno traganje za počiniteljima najtežih kaznenih djela u Republici Hrvatskoj i izvan nje – pojašnjavaju u MUP-u ne otkrivajući koliko je ljudi angažirano u ovom odjelu.
– Tamo je puno analitičara, ali i ljudi s višegodišnjim iskustvom koji su prošli cestu i znaju svoj posao. Posao im je da su što neupadljiviji, preoblače se u klošare, izgledaju na cesti tako da nikad ne biste pomislili da su policajci – rekao nam je jedan od iskusnih policajaca, dodajući da su djelatnici tog odjela, među ostalim, išli u London po odbjeglog tajkuna Ivicu Todorića koji je izručen Hrvatskoj.