Na listi ih je 55 iz svih europskih zemalja, a među njima su i trojica iz Hrvatske - oni su top europski bjegunci za kojima je Europska mreža timova za aktivno traženje bjegunaca (ENFAST) uz potporu Europola pokrenula još jednu kampanju. Traže se bjegunci u Europskoj uniji s naglaskom na pripadnike organiziranih kriminalnih skupina.
Bjegunci iz ovogodišnje kampanje svi su traženi zbog počinjenja teških kaznenih djela u Europi, kao što su ubojstvo, trgovanje ljudima, oružane pljačke i terorizam.
Manuel Vulić (36) prvi je na toj listi uz kojeg je "zakačena" hrvatska zastava kao oznaka državljanstva, a za njim se traga radi kaznenih djela zločinačko udruženje i počinjenje kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja, neovlaštena proizvodnja i promet drogama, teškog ubojstva i nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari.
Drugi je Tomislav Šoljić (37) za kojim se traga radi počinjenja kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja utaje poreza ili carine i pomaganje te radi počinjenja kaznenih djela teško ubojstvo i pokušaj ubojstva. Treći na listi je Kristijan Čačić (27) za kojim se traga radi počinjenja kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja neovlaštene proizvodnje i prometa drogama.
Kako se navodi u priopćenju policije, ovogodišnja kampanja osobito je usmjerena na vođe i ključne članove organiziranih kriminalnih skupina. Neki od profila istaknutih na ovogodišnjem popisu uključuju šefove mafije koji su traženi zbog ubojstva i masakra nad nedužnim ljudima, trgovce drogom, trgovce ljudima, nasilne kriminalce koji ubijaju ili čine druga nasilna kaznena djela u ime kriminalnih skupina te osobe koje se bave pranjem i pronevjerom novca.
Slično kao i u poslovnom svijetu, srž kriminalne mreže čine rukovodeće razine i operativci na terenu. Oko te srži nalazi se niz aktera koji su povezani s kriminalnom infrastrukturom i koji pružaju usluge podrške. Kampanja nastoji srušiti čitave organizirane kriminalne skupine ciljanim djelovanjem protiv onih koji imaju ključne uloge u takvim mrežama.
Kampanju je poduprla i Catherine De Bolle, izvršna direktorica Europola, koja je izjavila: "Teško da postoji jednostavniji način na koji bi građani EU-a mogli sudjelovati u ovoj kampanji - jedan mali korak s vaše strane mogao bi dovesti do uhićenja i podizanja optužnice protiv opasnog bjegunca te spasiti potencijalne žrtve. Posjetite mrežnu stranicu i pomozite nam u njihovu pronalasku". Moto ovogodišnje akcije je "Vi im možete stati na kraj - #GameOver".
ENFAST i Europol pozivaju građane EU-a da posjete mrežnu stranicu i pogledaju fotografije bjegunaca kako bi vidjeli prepoznaju li ikoga od njih. U sklopu kampanje predstavit će se murali s ciljem podizanja svijesti i privlačenja medijske pozornosti. Prvi mural predstavit će se u Bruxellesu u Belgiji 28. rujna kao dio svečanog otvaranja kampanje. Prikazivat će kuću od karata jer bi uklanjanje ključne osobe u kriminalnoj mreži zahvaljujući anonimnoj dojavi moglo srušiti čitavu organizaciju.
Kampanja će se također objaviti na raznim društvenim mrežama te će pozivati na djelovanje na svim EU jezicima kako bi se doprlo do što većeg broja ljudi. Kampanja u potrazi za najtraženijim bjeguncima u EU-u u prošlosti je rezultirala velikim uspjehom te je više anonimnih dojava doista i dovelo do uhićenja. Inače, ova mrežna stranica je prvi put pokrenuta 2016. godine te su od tad na njoj objavljeni profili 335 bjegunaca. Od te brojke, 120 bjegunaca je uhićeno, od čega su 43 uhićenja bila izravno povezana s profilima objavljenima na mrežnoj stranici.
Od pokretanja prošlogodišnje kampanje u prosincu 2021. godine bilo je 10 uhićenja. Promjenjiva priroda prekograničnog kriminala potakla je nacionalne policije u državama članicama EU-a da udruže svoje snage i iskoriste svoja stručna znanja kako bi opasnim kriminalcima onemogućili bijeg i izbjegavanje kazne. Cilj ENFAST-a je povećanje sigurnosti unutar EU-a uspješnim traganjem i uhićenjem međunarodno traženih kriminalaca koji su počinili teška kaznena djela. ENFAST je međunarodna mreža policijskih službenika koji su dostupni 24 sata na dan, 7 dana u tjednu i koji mogu bez odgode poduzimati mjere za lociranje i uhićenje bjegunaca kad je to potrebno.
Profili hrvatskih bjegunaca
Manuel Vulić zvan Manči nećak je bivšeg specijalca Petra Ćosića, "poduzetnik" iz Praga koji je poslovao preko tvrtke PZM u kojoj je udjele kasnije prenio na Zrinku Žaju, suprugu Miljenka Žaje Krojfa, kojem se svojedobno sudilo i kao pripadniku zločinačke organizacije i koji je također boravio u Češkoj. On je bio dio međunarodne grupe krijumčara kokainom koja je razbijena u svibnju 2011. godine koju je predvodio njegov rođak Petar Ćosić zvani Šarac.
Protiv Ćosića i navedene skupine u kojoj je bio i Vulić USKOK je polovicom svibnja 2012. godine podigao optužnicu zbog krijumčarenja najmanje 339 kilograma kokaina iz Brazila vrijednog 12,8 milijuna eura. Ćosić je inače bio bliski suradnik balkanskog narkobossa Darka Šarića uhićenog 14. travnja ove godine u akciji USKOK-a.
Tomislav Šoljić na splitskom Županijskom sudu 1. prosinca prošle godine nepravomoćno je osuđen u odsutnosti jer je već tad bio u bijegu na jedinstvenu kaznu od 30 godina zatvora zbog ubojstva bivšeg boksača Marija Boljata zvanog Pajkić te pokušaja ubojstva Joze Čabraje u Kaštel Kambelovcu 14. lipnja 2020.
Sudilo mu je sudsko vijeće na čelu sa sucem Dinkom Mešinom. Šoljić, pak, s pet metaka pogađa Čabraju, jednom u nogu, tri hica u prsa, jedan u leđa i nanosi mu teške ozljede. U tom postupku sudilo se petorici, a Šoljić je prišao Boljatu koji je ležao licem prema podu slomljene lubanje i nagnječenog mozga te mu hladnokrvno ispalio dva hica u leđa, iako je bio svjestan da je ovaj još uvijek živ.
O krim profilu Kristijana Čačića najmanje je podataka i na listi je Europola zbog počinjenja kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja neovlaštene proizvodnje i prometa drogama.
Ivan Vujović i Darjan Ješovnik izbrisani s tjeralice
Hrvatski "specijalci" za potrage među uspješnijima su u Europi, a u traganju za bjeguncima surađuju sa specijalističkim timovima europskih policija, tragaju za bjeguncima i izvan granica Hrvatske. Nedavno su, 19. kolovoza, u Zagrebu uhitili i u pulski zatvor proslijedili "balkanskog Al Caponea", kako mediji nazivaju 35-godišnjeg državljanina Crne Gore, Podgoričanina Ivana Vujovića.
Vujović nije ni slutio da je bio na policijskom "radaru" nakon što je policajcima prilikom kontrole isprava u Medulinu u noći na srijedu pružio krivotvorenu crnogorsku vozačku dozvolu, koja je glasila na tuđe ime, ali s njegovom fotografijom. U Zagreb je došao radi dogovorenog kirurškog zahvata koji mu je trebao pomoći da i dalje bježi policijskim detektivima.
Darjan Ješovnik uhićen je 6. travnja 2019. godine na području Srbije, a bio je u bijegu od 2011. Teretilo ga se da je bio dio zločinačkog udruženja čiji su članovi iz Južne Amerike prokrijumčarili najmanje 718 kilograma kokaina prema Republici Hrvatskoj, Sloveniji, Španjolskoj i Nizozemskoj. Svi članovi zločinačkog udruženja uhićeni su u ranijim policijskim akcijama na području Španjolske, Hrvatske i Srbije, međutim Darjan Ješovnik uspio je pobjeći.