Kontroverzni križevački bankar i posrnuli biznismen Goran Delić (54), koji je zbog svojih poslovnih “poteza” prozvani hrvatskim Madoffom, nekoliko dana prije ulaska u 2017. godinu zaradio je još jednu optužnicu.
Aneksi ugovora
Bjelovarsko tužiteljstvo ga tereti da je od 27. prosinca 2011. do 12. veljače 2015. kao upravitelj zadruge pod imenom Usluge Prigorje, a s ciljem da joj pribavi nepripadajuću korist, zaključivao ugovore o ulogu s fizičkim osobama koje su, pak, željele oploditi kapital. Činio je to, uvjereni su tužitelji, iako je znao da je zadruga prezadužena i da neće imati sredstava za isplatu dobiti i povrat uloženih uloga temeljem sklopljenih ugovora.
Vidjevši kolika je prezaduženost te da je voda došla do grla i da je bankovni račun zadruge blokiran, Delić je ulagačima nudio i anekse ugovora s novim rokom isplate, čime ih je dodatno doveo u zabludu. Optužnica je obuhvatila njegovih deset žrtava koje su u zadrugu položile gotovo 2,2 milijuna kuna, a obzirom na to da im uloženi novac nije vratio, Delić je optužen da je prijevarom u gospodarskom poslovanju pribavio zadruzi nepripadajuću korist.
Odgovarajući na pitanja tužiteljstva, Delić je rekao da ima 7000 kuna mjesečnih primanja u vlastitoj Vinariji Delić, sada već posrnuloj tvrtki, da posjeduje pola vile u Križevcima i pola kuće na otoku Silbi te da vozi Jaguar iz 2001. i noviji Audi A6.
Znali pravila
- Osobno nisam sudjelovao u sklapanju ugovora s oštećenicima. Ja ih ne poznajem, niti sam utjecao na njih prilikom sklapanja ugovora na čije su uvjete sami pristali. Svi su redom bili upoznati s pravilima i uvjetima poslovanja zadruge, znajući i rizike poslovanja i ulaganja - pojasnio je Delić.
U drugom kaznenom predmetu protiv Delića i zadruge provedeno knjigovodstveno-financijsko vještačenje poslovanja Usluga Prigorje, te je utvrđeno da je zadruga ostvarivala prihode temeljem primanja udjela i uloga na određeni rok, davanja zajmova uz ostvarenu kamatu itd. Proizlazi da je poslovanje zadruge već krajem 2013. nije pružalo očekivanja da će u nastavku poslovanja moći zadrugarima isplatiti neto akontacije dobiti i eventualni povrat uloga. Na 31. prosinca 2014. dug zadruge ulagačima i zadrugarima za neisplaćene udjele i uloge premašio je 52 milijuna kuna!
Prema ugovorima i aneksima, kamate su bile bolje od bankovnih i varirale su od 8 do 11 posto.