- Naš sin je već šest godina u zatvoru zbog presude utemeljene na dokazima koje je sada Europski sud za ljudska prava proglasio nelegalnima - započeo je svoju priču Antun Dragojević iz Vele Luke, čiji sin Ante (32) u kaznionici u Glini čeka da se provede novo suđenje u njegovu slučaju, piše Slobodna Dalmacija .
Sud u Strasbourgu naložio je isplatu naknade nematerijalne štete od 7500 eura i troškova postupka od 2160 eura Anti Dragojeviću, a spomenuta odluka temelj je za zahtjev za obnovu postupka kojim će se tražiti novo suđenje za šverc 40 kg kokaina. Tijekom prvog postupka na Županijskom sudu u Dubrovniku Ante Dragojević, zvani Rici, 2009. osuđen je na 9 godina zatvora. Budući da droga iz optužnice nikada nije zaplijenjena, jedan od glavnih dokaza protiv njega bili su snimani telefonski razgovori.
Optužnica je Dragičevića teretila da je u ožujku 2007. u jednoj od luka Srednje ili Južne Amerike preuzeo i prenio u Belgiju 40 kg kokaina. Prema presudi, na krijumčarenje ga je potaknuo Mladen Vasilj iz Splita koji ga je počeo nagovarati, znajući da će Dragojević ploviti na brodu “Mediteranske plovidbe”.
Vasilj je dobio četiri godine zatvora, dok je Boris Žuvela oslobođen optužbe da je na Dragojevićev zahtjev u Zagrebu preuzeo eure i predao ih na Korčuli jednoj osobi, znajući da je to nagrada za šverc droge.
Već nakon prvostupanjske presude Dragojević i njegovi odvjetnici Stanka Matić i Gašpar Lujak upozoravali su da su nalozi za snimanje telefonskih razgovora nedovoljno obrazloženi, odnosno nezakoniti, pa se na tako dobivenim dokazima ne može temeljiti presuda.
Sporno je bilo što je istražni sudac dozvole snimanja obrazlagao jednom rečenicom: da su policija i USKOK procijenili da su mjere prisluškivanja potrebne jer Dragojević ima kontakte s Vasiljem i Žuvelom koji se prisluškuju otprije.
No, Vrhovni sud je odbacio navode obrane i potvrdio presudu svoj trojici, pa tako i devet godina za Dragojevića. On podnosi tužbu Ustavnom sudu, koji je 2011. odbio uz navod: “Nalozi koji se osporavaju sadrže dostatno obrazloženje osnova sumnje što proizlazi iz činjenice da istražni sudac nije izjavio neslaganje već ih je naložio”. Laički, ako je istražni sudac izdao naloge, samim tim su i opravdani.
- Preostao nam je samo Europski sud za ljudska prava. Naša odvjetnica Jasna Novak upozorila je na nelegalne naloge i nevjerojatne dijelove presude. Tijekom suđenja u Dubrovniku nije dozvoljeno da dođu kapetan, upravitelj stroja i noštromo s broda “Santa Lucija” na kojem je bio Ante.
Oni bi posvjedočili da su u ožujku 2007. policajci i carinici pregledali brod i nisu našli drogu. To je važno jer je kokain s tog broda iskrcan, navodno, u travnju 2007. godine, znači nakon pregleda broda. Jako je važna činjenica i da su uhićenja bila godinu i 9 mjeseci nakon navodnog iskrcaja droge u Antwerpenu u Belgiji - priča Dragojevićev otac za Slobodnu Dalmaciju .
- Sada čekamo rok od tri mjeseca u kojem se RH može žaliti i nakon čega bi odluka Europskog suda postala pravomoćna. Moj sin je sada na odsluženju u Glini, u Lepoglavi je bio tri godine, a tijekom istrage i suđenja u zatvoru u Dubrovniku dvije. Tri dana treba meni i supruzi da mu s Korčule dođemo u posjet na dva sata i vratimo se - veli naš sugovornik.
Nepoznanice
Dijelovi presude koja je Antu Dragojevića proglasila krivim, a koji govore o neutvrđenim okolnostima:
- “u neutvrđenom vremenu u drugoj polovini 2006. godine” (nepoznato vrijeme nabave droge)
- “u zemljama Srednje i Južne Amerike” (nepoznata zemlja iz koje droga potječe)
- “u zasad neutvrđenoj luci preuzeo” (nepoznata luka navodnog ukrcaja droge)
- “3. travnja iskrcao i predao” (nepoznata osoba koja je preuzela kokain)
Manjkavosti
Sudu u Strasborgu je posebno sporno bilo što su nalozi za prisluškivanje opravdani zakonskim izrazom da se “istraga ne može provesti na drugi način ili da bi bilo iznimno teško”, a da nisu navedeni nikakvi detalji koji opravdavaju takvo stajalište i primjenu krajnjih mjera pod što prisluškivanje spada.
Na takav manjkav način obrazložen i izdan nalog nije opravdao prisluškivanje privatnih razgovora kako zakon i konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda propisuju, smatra Europski sud