Rodno nasilje u sportu, neodgovarajuće postupanje policije u slučajevima obiteljskog nasilja, spolno uznemiravanje dvojice profesora na Policijskoj akademiji koje su prijavile polaznice, propusti u "slučaju Daruvarac" samo su neki od najdrastičnijih primjera na koje u svojem izvješću Saboru na 333 stranice navodi Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
Iako se nigdje ne navode identiteti u razmatranim slučajevima, o nekim od tih slučajeva već se pisalo u medijima poput otkaza trudnoj glumici kazališta Histrion i brojnim drugima.
Primjerice, psihologinja na Policijskoj akademiji ustvrdila je da je jedan profesor ucjenjivao polaznice kod ocjenjivanja, a da je drugi bio prijavljen za pipkanje polaznice, odnosno da joj je na čudan način namještao opasač. Na te je profesore već i prije bilo pritužbi i bili su upozoreni na svoje nedolično ponašanje, a pravobraniteljica je o oba slučaja izvijestila tužiteljstvo. Ali, policija je pohvaljena zbog niza edukacijskih tečajeva svojih djelatnika o suzbijanju takvih ponašanja i postupanja u slučaju nasilja u obitelji.
Pravobraniteljica je utvrdila niz propusta u postupanju u vezi sa "slučajem Škaro" i Autokluba Siget iako se to izrijekom ne navodi. Iako su joj se zaposlenice i prije obraćale zbog spolnog uznemiravanja, pravnica u AK Siget ništa s tim u vezi nije poduzimala, kako za utvrđivanje činjenja tako i za Škarino sankcioniranje. I pravilnik o radu poslodavca ima ozbiljan nedostatak jer isti ne propisuje način podnošenja i rješavanja pritužbi za zaštitu dostojanstva. Pravobraniteljica je stoga poslodavca upozorila na uočene propuste u vidu nerješavanja pritužbi za zaštitu dostojanstva radnika/radnica na pravilan način, izbjegavanja donošenja odluke u postupku zaštite dostojanstva radnice/radnika te nevođenja računa o načelu ravnopravnosti spolova, a čime je produbljen nepovoljniji i diskriminirajući položaj u kojem su se uznemiravane zaposlenice nalazile, što je u konačnici rezultiralo njihovim sporazumnim raskidima ugovora o radu. Također, pravobraniteljica je upozorila da je nedopustivo da se ne pokreću postupci po pritužbama radnika/radnica za spolno uznemiravanje te da će zbog velikog broja spolnog uznemiravanja zaposlenica pravobraniteljica pozorno i kontinuirano vršiti nadzor nad radom poslodavca, a po potrebi zatražiti i od Državnog inspektorata provođenje inspekcijskog nadzora. U AK Siget to su primili na znanje.
Ono što je specifično za ovogodišnje izvješće jest da se ono bavi i rodnim uznemiravanjem nasilja u sportu, s naglaskom na seksualno nasilje, pa je naveden primjer jedne nogometne utakmice kada su igrači vulgarno vrijeđali sutkinju.
- To je posebno važno naglasiti jer sport je područje koje promiče pozitivne vrijednosti, stoga je potrebno dosljedno ukazivati i poticati sportašice i sportaše da reagiraju na nasilje te da se oslobode straha od ugroze sportske karijere ako prijave počinitelja - navodi V. Ljubičić. Podaci pokazuju da je Hrvatska među državama članicama Europske unije u kojoj muškarci (očevi) najmanje koriste rodiljne i roditeljske potpore.
U prošloj godini Ured je obradio 1719 predmeta, a njih čak 85,8 posto odnosi se na spolnu diskriminaciju, i to najviše na kršenje prava žena (73,4 posto). Povećava se broj pritužbi iz velikih sustava kao što su zdravstvene ustanove, MUP i MORH, HUP, Državni zavod za statistiku, Fina, Carinska uprava i druge. Raste i broj anonimnih pritužbi, što ukazuje da sankcioniranje predatora nije odgovarajuće, a žrtve su uglavnom žene. Puno je pritužbi i žena koje su bile diskriminirane na poslu zbog trudnoće, u području socijalne skrbi i ostvarivanja radnih prava.