Pravomoćnošću presude protiv Zdravka Mamića, odnosno njezinom izvršnošću, aktualizira se mogućnost da Hrvatska od BiH zatraži da Mamić izdrži kaznu u toj zemlji. "Ako dođe do toga da ću ja služiti zatvorsku kaznu, onda javno ovdje izjavljujem da ću je služiti isključivo u BiH, prvoj domovini", rekao je Mamić u utorak pred televizijskim kamerama.
Da je ta varijanta logična i da se o njoj razmišlja, rekao je malo prije Mamićeve konferencije Juro Martinović, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, koje inače vodi slučajeve međunarodne pravne pomoći, pa tako i ustupanja presuda. "Ako Zdravko Mamić ne pristupi izdržavanju kazne, što nije nemoguća varijanta, nama ostaje da... zatražimo da se pravomoćna kazna izvrši u BiH", rekao je Martinović.
Problemi u procesu
Međutim, premda bi postupak ustupanja izdržavanja kazne drugoj državi zapravo trebao biti jednostavna procedura, postoji nekoliko "ali" koji su se do sada već znali pokazati kada je do ovakvih situacija dolazilo. Naime, ključni problem u takvim procesima je da država kojoj se ustupa izdržavanje kazne ne mora tu presudu uopće potvrditi u istome obliku u kojem je donesena u državi koja ustupa presudu.
Naime, kada jedna država drugoj šalje presudu, ta druga država na osnovi postojeće presude donosi vlastitu presudu. Kod te presude kazna može biti samo manja ili u najmanju ruku jednaka, nikako veća. To se već događalo u slučajevima kirurga Ognjena Šimića, koji je u Hrvatskoj bio osuđen na pet godina zatvora, a sud u BiH mu je na osnovi te presude kaznu prepolovio na dvije i pol godine zatvora.
Najnoviji slučaj je onaj osječkoga poduzetnika Drage Tadića, koji je u Hrvatskoj zbog podmićivanja sudaca Vrhovnoga suda bio osuđen na zatvorsku kaznu, da bi sud u BiH tu kaznu pretvorio u jednogodišnju zatvorsku kaznu koja se može zamijeniti novčanom. Tadić je na kraju svoju kaznu odradio plativši 20.000 eura.
Daljnji problem je da jednom kada Hrvatska zatraži, a BiH prihvati izvršenje kazne, za Mamića više "nema natrag". Odnosno RH ne može, nezadovoljna niskom kaznom, terminirati čitav proces, niti prema zakonu BiH može postavljati uvjete, kao što je to Mađarska napravila Hrvatskoj u slučaju kazne za Radimira Čačića.
"U trenutku započinjanja postupka priznavanja presude to je stvar BiH i Hrvatska više nema kontrolu nad tim postupkom", objasnio nam je Nikica Gržić, predsjednik odvjetničke komore Federacije BiH.