SUĐENJE U OSIJEKU

Vještakinja detaljno opisala što se događalo u Dinamu: ‘Na račune 35 fizičkih osoba isplaćeno je 12 milijuna eura‘

Dinamo je uplaćivao novac na račune offshore tvrtki u vlasništvu Zdravka i Marija Mamića, a onda je taj novac išao prema drugim offshore tvrtkama

Ksenija Špoljarić, knjigovodstveno-financijska vještakinja na suđenju Zdravku Mamiću na Županijskom sudu u Osijeku

 Nikola Patković/

Princip je u svakoj transakciji bio isti. Offshore tvrtke u vlasništvu Zdravka i Marija Mamića te Sandra Stipančića, Igora Krote i Nikkyja Arthura Vuksana izdavale bi račune Dinamu na temelju ugovora o posredovanju u transferima igrača Dinama u inozemne klubove. Dinamo bi potom uplaćivao novac na račune tih tvrtki, a onda bi isti taj novac dalje bio prosljeđivan na račune drugih primatelja, također offshore tvrtki koje su osnovali ili su s njihovim bankovnim računima raspolagali Zdravko i Mario Mamić, odnosno Stipančić, Krota i Vuksan. Proizašlo je to iz knjigovodstveno-financijskog vještačenja dokumentacije iz sudskog spisa na suđenju Zdravku Mamiću i ostalim optuženima za nezakonito izvlačenje 19,1 milijuna eura iz Dinama. Vještakinja Ksenija Špoljarić u ponedjeljak je na Županijskom sudu u Osijeku započela s iznošenjem detalje svog nalaza kojeg je provela još 2017. godine na temelju dokumentacije koju je u sklopu istrage pribavio USKOK.

Offshore tvrtke

Špoljarić je analizirala poslovnu dokumentaciju Dinama i njihov poslovni odnos s offshore tvrtkama koje su optuženici osnovali i registrirali u Londonu, zatim u Cipru, Gibraltaru, Sejšelima, Sv. Vincentu i Grenadinu, Belizeu, SAD-u, Dubaiju, Hong Kongu i Brunejima.

USKOK u optužnici tvrdi da su ‘‘svi navedeni pravni poslovi sklapani između GNK Dinamo i predmetnih inozemnih trgovačkih društava bili neosnovani te da su sklapani jedino u cilju kako bi se okrivljenicima pribavila nepripadna imovinska korist na štetu GNK Dinamo‘‘, a što ‘‘proizlazi kako iz vlasničke i upravljačke strukture navedenih trgovačkih društava, tako i iz činjenice kako je većina tih inozemnih trgovačkih društava bila osnovana upravo za sklapanje fiktivnih pravnih poslova s GNK Dinamo, te da ta društva, nakon što bi im GNK Dinamo izvršio pojedine uplate taj novac odmah dalje transferirala na račune drugih ‘‘offshore‘‘ društava koja su vlasnički i upravljački ponovno bila povezana sa okrivljenicima.‘‘

Špoljarić je u prvom dijelu iznošenja nalaza govorila o transakcijama koje su se događale između Dinama i tvrtki Corporate Advantage Limited, Real Sports Management Limited, Real Sports Management UK LLP, Rasport Management A.G., Sports & Marketing Promition Limited, Fidelia Management Limited, Wang Corporation Limited... Radilo se, pri tome, o novcu kojeg je Dinamo na račune tih tvrtki uplaćivao na ime posredovanja u transferima, odnosno na ime ‘‘prava imidža‘‘ za Luku Modrića u Tottenham, Dejana Lovrena u Olympique Lyon, Igora Bišćana u Liverpool, Eduarda da Silve u Arsenal, Marija Mandžukića u Wolfsburg... te brojnih drugih. Ukupno se u tom dijelu nalaza radi o 9.393.500 eura i 200.000 dolara.

- Tvrtka Real Sport Management izdala je račune Dinamu s osnova provizije po osnovu transfera Luke Modrića u iznosu od 2,2 milijuna eura, što je evidentirano u Dinamovim knjigama. Dinamo je taj novac uplatio RSM-u, a oni dalje ostalim tvrtkama, tzv. primateljima dva, a oni tzv. primateljima tri – kazala je Špoljarić. Na isti je način kroz račune nekoliko tvrtki prošlo 900.000 eura koje je Dinamo na ime provizije na transfer Lovrena uplatio na račun tvrtke Wang Corporation.

Za budući transfer Kovačića 2 milijuna eura

Vještakinja je iznijela i iznose koji su kolali između Dinama i offshore tvrtki na ima prepuštanja prava u budućim transferima igrača. Tako je s tvrtkom Profoot International ugovoreno prepuštanje prava za transfer Matea Kovačića.

- Dinamu je izdan račun na 7,5 milijuna eura, od kojih je Dinamo isplatio 2 milijuna eura, dok je prema tom ugovoru ostao dug od 5,5 milijuna eura. Također, s tvrtkom Crescendo Sports sklopljen je ugovor za zastupanje interesa Vedrana Ćorluke na engleskom tržištu za što je Dinamo isplatio 1,2 milijuna eura, koji su potom isplaćeni drugim tvrtkama – rekla je Špoljarić. Za budući transfer Tina Jedvaja isplaćeno je 1,5 milijuna eura, dok je milijun ostao neplaćen. S druge strane, ugovori o prepuštanju prava za buduće transfere Ante Ćorića, Nikole More i Alena Halilovića do dana izrade nalaza nisu isplaćeni. Tužitelj Sven Mišković najavio je da će zatražiti dodatnu dokumentaciju i dopunu ovog nalaza. Na upit Filipa Glavaša, branitelja Zdravka Mamića, u vezi izvršenih plaćanja Corporate Advantage Limited kazala je da je u vrijeme plaćanja postojala vjerodostojna dokumentacija, ali je li to vjerodostojno u smislu nastanka poslovnog događaja nije moguće utvrditi na osnovu ostale dokumentacije koja je priložena.

- Obveza čuvanja dokumentacije za inkriminirano razdoblje bila je 10 godina. Ne sjećam se kada je zatražena dokumentacija vezano uz poslovanje s CAL-om, a GNK Dinamo je odgovorio da dokumentacija u klubu nije pronađena. Dinamo nije imao obvezu evidentiranja dugovanja koja nisu plaćena. Ne mogu odgovoriti na pitanje postoji li mogućnost da je bilo obveza prema vjerovnicima bez odgovarajuće dokumentacije, dodavši i kako "dugovanje prema Da Silvi od 400.000 eura koje proizlazi iz aneksa ugovora nije bilo evidentirano u poslovnim knjigama Dinama, niti je trebalo biti evidentirano."

- Ja sam to dugovanje utvrdila temeljem sklopljenog aneksa ugovora. Ne sjećam se da sam utvrdila da je Dinamo kasnije platio taj iznos Da Silvi – rekla je Špoljarić.

Isplate fizičkim osobama

Vještakinja je na daljnji upit rekla da se nije bavila pitanjem nastale štete, već je samo prikazala novčane tijekove.

- Nisam se pri tome koristila iskazima svjedoka, vještaci svoj nalaz daju isključivo na temelju dokumentacije – kazala je Špoljarić na pitanje obrane, dodavši da "nepostojanje dokumentacije ne isključuje postojanje određenog poslovnog događaja i obrnuto." Na upit suca Davora Mitrovića imaju li te strane tvrtke neke druge primitke osim naknada za transfere, odnosno jesu li one imale troškove za zaposlene, hotele, putne troškove... - odgovorila je da nije raspolagala dokumentacijom kojom bi to mogla utvrditi.

- Imam samo novčani tijek po bankovnim računima nakon primljene uplate s računa GNK Dinamo – odgovorila je vještakinja, koja je ustvrdila i kako je novac je isplaćivan na račune 96 pravnih subjekata po cijelome svijetu, a jedino što se isplaćivalo na račune u Hrvatskoj, bilo je na račune fizičkih osoba.

- Na račune 35 fizičkih osoba isplaćeno je 12.150.730,89 eura. Među njima i na račune optuženih Zdravka, Marija i Zorana Mamića, Vrbanovića i Stipančića. Zdravku Mamiću isplaćeno je 4.695.250,16 eura, Mariju 2.497.040,75 eura, Zoranu 571.003 eura, Vrbanoviću 188.307,47 eura i Stipančiću 25.115,75 eura. Među gotovinskim isplatama Mariju Mamiću, u vrijeme kada je bio odgovorna osoba za raspolaganje novčanim sredstvima po računu, isplaćeno je ukupno 1.122.024,38 eura, Stipančiću 116.743,64 eura, kada su ovlaštene osobe bili M. Mamić i Jozić 52.326 eura. U vrijeme kada su Zdravko i Mario Mamić bili ovlašteni 957.747 eura te u vrijeme kada su Stipančić i Krota bili ovlaštene osobe 618,05 eura – rekla je Špoljarić, pojasnivši potom, na upit suca, da je u poslovnoj praksi uobičajeno da se međusobne poslovne transakcije obavljaju putem računa, dok su gotovinske isplate moguće su isključivo ukoliko se radi o troškovima koji nisu bili prijavljeni nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

- Razlozi isplaćivanja novca tvrtke na račun fizičke osobe su isplata plaće, dobiti, pozajmica i plaćanje računa za obavljenu uslugu – rekla je Špoljarić, dodavši i kako iz dostavljene dokumentacije nije mogla utvrditi koji su bili razlozi gore navedenih uplata.

U sudskom registru jedne osobe, a u banci druge

- U slučaju da je izvršena gotovinska isplata za plaćanje računa, ona također mora biti prijavljena nadležnoj Poreznoj upravi i to ne mora biti nužno u Hrvatskoj – odgovorila je na Glavaševo pitanje. Na konkretan upit Ivana Stanića, odvjetnika Marija Mamića, može li govoriti o načinima poslovanja i mogućnostima podizanja gotovine u svim državama u kojima su bile registrirane tvrtke, Špoljarić je rekla da to nije bilo predmet vještačenja.

- Računi tvrtki na koje je Dinamo uplaćivao novac nisu bili otvoreni u državama u kojima je bilo sjedište tih tvrtki – rekla je na daljnji upit tužitelja Miškovića, dodavši i kako su vlasnici i osnivači tih tvrtki bili jedne osobe, a u bankama su kod otvaranja računa tih tvrtki bile prijavljene druge osobe.

Kad je riječ o poslovanju offshore tvrtki, njihovo je osnivanje zakonito, a uobičajeno je da takva društva nemaju zaposlenike i knjigovodstvo. Špoljarić od tih društava nije pri izradi nalaza tražila poslovnu dokumentaciju. Inače, većina tvrtki je likvidirana u razdoblju od 2007. do 2015. godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. svibanj 2024 11:57