U katastrofalnom požaru kakav ne pamte ni najiskusniji zagorski vatrogasci i policajci, u subotu je u ranim jutarnjim satima poginulo šest osoba starije životne dobi, štićenika privatnog obiteljskog doma Zelena oaza u mjestu Andraševec pokraj Oroslavja.
Izgorio je drveni objekt, tradicionalna, vjerojatno i stotinjak godina stara kuća od hrastovine u kojoj su bili smješteni nepokretni starci, prema neslužbenim informacijama - pet žena i jedan muškarac. Kako smo neslužbeno doznali tijela su karbonizirana do neprepoznatljivosti, a službeno se stradali do potvrđivanja identiteta vode pod NN. Doznajemo da je najstarija osoba stradala u plamtećoj kući rođena 1916., a najmlađa 1951. godine.
Dvadeset vatrogasaca
Uzroke i sve okolnosti požara utvrdit će istraga koju provodi Županijsko državno odvjetništvo iz Zagreba na čelu s državnom odvjetnicom Martinom Soldo Petrinić, a od zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe Zabok Dražena Sinkovića doznajemo da je ukupno 20 vatrogasaca iz Zaboka i DVD-a Oroslavje s četiri vatrogasna vozila na požarište stiglo u 5.40 sati, dokad se vatra već toliko razbuktala i zahvatila krovište da zbog velikog dima i iznimno visokih temperatura nije bilo moguće evakuirati štićenike doma. Nakon 20-ak minuta vodenim su šmrkovima ugasili vatru i spriječili njezino širenje na susjednu kuću, u kojoj je, doznajemo, smješteno još 30-ak starijih osoba, štićenika iste ustanove. Na tom su, samo desetak metara udaljenom većem zidanom objektu od visoke temperature popucala stakla na prozorima. U manjem drvenom objektu bile su smještene osobe čije je zdravstveno stanje bilo najteže jer su većinom bile nepokretne i dementne.
Vatrogasci s kojima smo razgovarali pretpostavljaju da su se ugušile od dima, a u subotu popodne po njihove su posmrtne ostatke iz Zagreba stigla dvoja mrtvačka kola. Da bi se sa sigurnošću saznao identitet poginulih, treba završiti očevid, nakon čega će policija kontaktirati članove njihovih obitelji. Od jutra na mjesto događaja pristižu rođaci štićenika kako bi se raspitali o svojim najbližima, no policija im ne dopušta da s njima razgovaraju.
- Mama mi je unutra smještena već nekoliko godina i jako je zadovoljna, posebno osobljem i hranom. Ima skrb 24 sata dnevno, a to je jako dobra usluga s obzirom na cijenu od 3500 kuna mjesečno. Više ne možemo platiti, a za taj novac se teško može dobiti bolji dom. Policija nam kaže da je osoblje smirilo štićenike i da nisu jako potreseni - kaže nam Zoran Krstić iz Krapinskih Toplica, čija je 80-godišnja majka Stana još pokretna te je smještena u većem objektu. Iz prijašnjih posjeta majci dobro pamti jednog gospodina iz Zagreba koji je prije otprilike mjesec i pol doživio moždani udar te je nakon toga iz većeg premješten u manji, drveni objekt te je vjerojatno izgubio život u požaru.
FOTOGALERIJA: Šestero mrtvih u požaru doma za starije kod Oroslavja
- Uz njega je bilo još nekoliko žena. Svi su imali 80-ak godina ili više. Ljeti bi sjedili na terasi ispred drvene prizemnice. Osoblje im je iz većeg objekta donosilo hranu - prisjeća se Krstić, koji nikada nije ušao u manji, drveni objekt, ali zna da u velikom postoji centralno grijanje. Naime, prema neslužbenim informacijama, vatrogasci sumnjaju da je požar izazvala električna grijalica koja je zahvatila deku ili plahtu. Očito u objektu koji je do temelja izgorio tijekom noći nije bilo nikoga od osoblja doma jer je, doznajemo od vatrogasaca, centar 112 nazvao susjed čija je kuća udaljena 50-ak metara. Nije bio raspoložen za razgovor s novinarima, a policija je u subotu branila pristup do njegove kuće, kao i do staračkog doma smještenog na osami. Neobično je što nije reagirao niti netko od osoblja iz većeg objekata, pa je upitno je li netko od tih zaposlenika tijekom noći i bio tamo. Jedno od pitanja na koja istraga treba dati odgovor jest bi li se šestero štićenika na vrijeme evakuiralo da su vatrogasci pozvani ranije.
- Ne pamtim požar s toliko smrtno stradalih osoba - priznaje načelnik PU krapinsko-zagorske Robert Pavić te dodaje da su u istragu uključeni i vještaci Centra za kriminalistička istraživanja “Ivan Vučetić”. Dodaje kako mu nije poznato da je iz doma Zelena oaza ikada itko zvao policiju u vezi bilo kakvog problema.
Tko je odgovoran
Na mjesto tragedije stigla je i zamjenica ministrice demografije Marija Pletikosa, koja je novinarima rekla da je jako potresena te je izrazila sućut obiteljima žrtvama. Obećala je da će 30-ak štićenika doma biti brzo zbrinuto u državnim ustanovama socijalne skrbi iako to nije nije obaveza države. Smatra da životni uvjeti u domu u Andraševcu trenutno nisu zadovoljavajući. Ustvrdila je da je kvaliteta smještaja i usluge u tom privatnom domu lošija nego u državnim domovima, a neslužbeno se složila da ga se jednom riječju može opisati kao “rupa”.
Za sve što se dogodi u privatnom domu odgovoran je, potvrđuje doministrica, vlasnik, a u ovom slučaju to je Gabrijela Čičković, protiv koje će, vrlo je izvjesno, pokrenuti kaznena prijava. Vlasnica doma, ali i njezini zaposlenici, za sada ne žele komunicirati s medijima.
Nije bilo spasa od cijanovodika
Uz ogradu da ne može govoriti sa sigurnošću jer ne zna što je točan uzrok, Slobodan Kocijan, vještak za požare i eksplozije kaže kako je lako moguće da je požar krenuo od električne grijalice jer objekt u kojem su bili štićenici vjerojatno nema drugačije riješeno grijanje.
- Ako je grijalica došla u dodir s plahtom ili dekom, to je moglo izazvati požar, a onda je širenje brzo. Riječ je o objektu koji očito nema vatrodojavu, a kako su u pravilu na krevetima spužve od poliuretanske pjene, riječ je o materijalu koji je jako goriv i stvara se enormna količina dima i jedan od najotrovnijih plinova - cijanovodik. Pretpostavljam da su se sve osobe koje su bile u tom objektu ugušile. (Dušan Miljuš)
Obiteljski dom
Doministrica demografije Marija Pletikosa kaže kako je dom u Andraševcu prijavljen kao obiteljski dom, što znači da može imati najviše 20 štićenika koji žive pod istim krovom s vlasnikom doma, no prema dostupnim informacijama Zelena oaza ima ih najmanje 50 u tri objekta od kojih je jedan izgorio.
Dom je, doznajemo od susjeda, otvoren prije desetak godina na adresi Dolinska 8. Tamo je i službeno prijavljen. Na toj adresi je velika obiteljska katnica i natpis “Zelena oaza”. Na jednoj etaži vlasnica Gabrijela Čičković i stanuje sa suprugom Slavkom i svoja dva sina iz prvog braka. U toj je kući, na drugoj etaži, i danas smješteno 20-ak starijih i nemoćnih osoba. Muškarac koji nam je u subotu prije podne nekoliko sati nakon požara otvorio vrata rekao nam je da nema komentara i brzo nam ih zalupio pred nosom, a mladić koji je, popodne kada smo ponovno došli, sjedio na terasi otkrio nam je kako su u kući istražitelji te da razgovaraju s vlasnicom i da ona ne može govoriti za medije. Starac bez jedne noge kojeg smo prijepodne zatekli kako sjedi u kolicima ispred kuće i sluša glazbu na radiju rekao nam je da ne zna ništa o požaru.
Pristojni i vrijedni ljudi
Slavko Čičković, čija je to obiteljska kuća u koju se Gabrijela iz Oroslavja doselila prije desetak godina kada su se vjenčali, inače radi u Zagrebu u ZET-u. Gabrijela mu je, kažu susjedi, druga supruga. Prva žena mu je, saznajemo od susjeda, poginula. Mještani Andraševca znaju ih kao vrlo pristojne, ugodne i radišne ljude koji se nikada nikome u selu nisu zamjerili. A Čičkovići se, tvrde susjedi, nisu ni odviše obogatili od staračkog doma. Zapošljavali su u domu i nekoliko žena iz mjesta. Prije četiri-pet godina odlučili su širiti posao i kupili veliku kuću na osami, kilometar dalje uz cestu, koju su uredili za smještaj dodatnih 30-ak štićenika, te staru drvenu kuću pokraj nje za još šestero ljudi koja je sada izgorjela.
Ostaje pitanje jesu li ta dva dodatna objekta na koja su proširili Zelenu oazu uopće imala dozvolu za rad, a prema saznanjima Jutarnjeg, inspekcija Ministarstva demografije nije ih nikad posjetila. Da ih je vlasnica uredno prijavila županiji i županijskom centru za socijalnu skrb i da je sve drugo po zakonu, definitivno ne bi mogla imati status obiteljskog doma, u koji se može smjestiti najviše 20 štićenika. Veći domovi, objašnjava nam Pletikosa, imaju status ustanove i na njih se odnose drugačiji, nešto stroži propisi o minimalnim tehničkim uvjetima na temelju kojih dobivaju dozvolu za rad. Moraju imati određen broj zaposlenih, i to ljudi određenih struka.
Načelnica u Ministarstvu demografije Tatjana Katkić Stanić potvrdila je kako je u Hrvatskoj registrirano 748 domova, od kojih je 700 privatnih, kojima dozvole za rad izdaju županije na temelju pravilnika o minimalnim tehničkim uvjetima koje donosi ministarstvo. Ono provodi i inspekcijske nadzore privatnih domova, a nije poznato, dodaje, da su u Zelenoj oazi do sada uočene i zabilježene ikakve nepravilnosti.
“Veliki je problem što ljudi kada traže domove za stare i nemoćne članove obitelj obično u prvom redu gledaju na cijenu doma. Trebali bi više voditi računa o tome zadovoljava li dom sve potrebne uvjete, pa tako i one o protupožarnoj zaštiti”, ističe Pletikosa i dodaje kako bi županijski centar za socijalni rad trebao imati saznanja o stanju u svakom privatnom domu. Istraga će, zaključuje, utvrditi je li dom u Andraševcu imao sve potrebne dozvole.
Upitne dozvole
Od tijela uključenih u istragu neslužbeno se moglo čuti kako je vrlo upitno je li vlasnica za objekt koji je jučer izgorio imala ishođene sve dozvole. Pritom napominju i da bi kao vlasnica izravno mogla snositi posljedice ako se pokaže točna informacija da nitko od osoblja nije bio s korisnicima tijekom noći.
Inače, Gabrijela Čičković na svom Facebook profilu ima više fotografija s korisnicima doma, između ostalog i od 3. siječnja kada je dom posjetio gradonačelnik Oroslavja Emil Gredičak.
- Mogu reći da sam obišao dom i po mojem viđenju uvijek je bila topla obiteljska atmosfera i nisam primijetio ništa neobično - izjavio je jučer gradonačelnik Gredičak i dodao da nije dobivao nikakve pritužbe.
Vlasnica premjestila 20 korisnika bez dozvole: Slična tragedija dogodila se 2011. godine u bjelovarskom domu
Tragedija slična jučerašnjoj dogodila su u listopadu 2011. godine, kada je u požaru smrtno stradalo petero korisnika bjelovarskog Doma za starije i nemoćne osobe “Moj mir”.
Tog 7. listopada oko 13.30 sati grom je udario u metalni nosač antene na krovu obiteljske kuće u Ulici Ozane Kotorske 15, uslijed čega se zapalilo krovište. Vatra se vrlo brzo proširila na prostorije u potkrovlju kuće u koje je vlasnica doma mjesec dana ranije, niti ne zatraživši potrebne dozvole, premjestila 20 korisnika doma “Moj mir” smještenog na drugoj lokaciji, u Šufflayevoj ulici.
U opožarenom objektu, koji nije imao odgovarajuće uvjete zaštite od požara, protupožarnu zaštitu, definirane protupožarne putove niti gromobranske instalacije, četiri osobe smrtno su stradale u samom požaru, jedna je od zadobivenih opeklina preminula dva dana kasnije u bolnici, a još ih je 13 bilo ozlijeđeno.
Vlasnica i ravnateljica doma Draženka Habdija (57) bila je optužena za teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti ljudi i imovine. Međutim, bjelovarski Županijski sud smatrao je da njezini propusti nisu bilo toliko teški te ju je proglasio krivom za blaži oblik spomenutog kaznenog djela i izrekao joj kaznu od tri godine zatvora. Tu nepravomoćnu presudu iz 2013. godine kasnije je ukinuo Vrhovni sud, ali je ishod ponovljenog suđenja bio identičan - utvrđena je njezina neizravna odgovornost za smrtno stradavanje petero korisnika te je ponovno osuđena na tri godine zatvora. Na koncu je Vrhovni sud prošle jeseni Draženki Habdija potvrdio spomenutu osuđujuću presudu. (Željko Petrušić)
Cijene domova: Smještaj od 2500 do čak 8000 kuna
Cijene domova za starije i nemoćne u Hrvatskoj takve su da ih prosječna mirovina ne može pokriti.
Naime, 2500 kuna, koliko, valja naglasiti, prima manje od polovice svih umirovljenika, dostatno je tek za malo više od polovice cijene tzv. državnih domova, u kojima ima premalo mjesta. U njima se smještaj plaća od 3000 do nešto više od 4000 kuna, a svi ostali moraju u privatne domove s vrlo različitim standardom.
Domovi izvan većih gradova nešto su jeftiniji i u pravilu mogu se naći po cijeni od 3500 kuna naviše. Na žalost, riječ je o domovima koji u pravilu nisu građeni za tu namjenu, odnosno o preuređenim obiteljskim kućama, što znači da teško mogu pokriti svu skrb koju, primjerice, treba nepokretan štićenik.
U većim gradovima cijene su u privatnim domovima za pokretne štićenike od 5500 do 8000 kuna.
No, cijene se značajno penju ako štićenici, primjerice, imaju Alzheimerovu bolest, čak do 12.000 kuna. (Goranka Jureško)