Dogodi se nekad da i najdramatičniji događaji ovise o posve beznačajnim stvarima. Vremenskoj prognozi, naprimjer.
Bude li stoga narednog tjedna kišovito ili ponovno padne snijeg, bageri Ministarstva graditeljstva pričekat će još koji dan prije nego što krenu u nastavak beskompromisno najavljene akcije rušenja bespravne gradnje .
Ilegalne objekte graditelji ponekad brane vlastitim tijelima, a osiguravaju ih naoružani interventni policajci, a opet sve ovisi o tričariji poput sunčanog dana. Zvuči paradoksalno, ali u Ministarstvu ovaj put ništa ne prepuštaju slučaju. Paze i na vremenske uvjete. I odlučni su da svoj plan izvedu do kraja.
Čak i po cijenu ružnih scena, psovki, prijetnji i plača.
Zakon o legalizaciji je na snazi, i kad se podvuče račun, situacija je sljedeća: 74.587 zahtjeva za ozakonjenjem gradnje predali su bespravni graditelji MGIPU do kraja 2012. godine. Ukupno 31 tisuća objekata u Hrvatskoj dosad ima rješenje o rušenju, a od njih je čak 19 tisuća sada u postupku legalizacije. Ostalih 12 tisuća objekata za koje vlasnici nisu predali papire na vrijeme, prvi su na rasporedu rušenja koje će se odvijati u tri faze: tijekom veljače i ožujka meta su napuštene kuće i ostali objekti. Vikendice su na redu do srpnja i špice turističke sezone (to će biti zanimljivi prizor), a za sam kraj ostavljene su zgrade koje su trajno nastanjene. Njih će uklanjati sve do kraja iduće godine.
Nema natrag
I tu postoje različite kategorije - milosti neće biti za one koji su bespravno gradili izvan građevinskog područja nakon 30. lipnja 2011., kada je snimljeno finalno stanje na terenu. Slijede objekti koji su sagrađeni do tog roka, ali se nalaze u zaštićenim područjima, obalnom pojasu ili parkovima prirode. Ostali, koji još nemaju rješenje o rušenju, a nalaze se unutar građevinske zone, svoj zahtjev mogu podnijeti do 30. lipnja ove godine.
Struka se slaže: zakon o legalizaciji bespravne gradnje nije idealan, ali sada više nema natrag .
- Pokazalo se da su oni koji su gradili prema zakonu, sa svim dozvolama, i platili državi i projektantima pa pritom izgubili vrijeme i živce, na kraju prošli lošije od onih koji su to radili bez dozvola - kaže ugledni arhitekt Robert Križnjak koji ipak smatra da će ova akcija Ministarstva graditeljstva u konačnici naučiti ljude da moraju poštivati zakone.
Iskustvo pokazuje da većina bespravnih graditelja na kraju ili ozakoni svoj objekt ili ga sruši sama, u strahu od golemih troškova.
Sami ruše kuće
- Čemu državne rušitelje plaćati 500 kuna po satu, kad možeš platiti samo 60 kuna? Uštede se penju do 75 posto - pojašnjava nam ugledni građevinar sa 30 godina iskustva u branši.
Na kraju se stoga sve svodi na odmjeravanje snaga.
Ako je točan podatak da u Hrvatskoj postoji oko 300 tisuća bespravnih objekata (ponekad je doduše riječ o običnom balkonu) državi bi trebala desetljeća i stotine milijuna kuna da ih sve poruši, što je neizvedivo.
No, graditelji ne žele riskirati i provjeravati jesu li se državni bageri pojavili u njihovoj ulici. To jasno pokazuje broj njihovih prijava za legalizaciju.
Državi, pak, ostaju oni najbeskrupulozniji i najbezobrazniji. Cinici bi mogli dodati - i oni najsiromašniji.
Jutarnji je dva tjedna provjeravao kakve se sudbine kriju iza ove nacionalne akcije. Razgovarali smo s arhitektima, inspektorima, građevinarima i bespravnim graditeljima te pronašli nekoliko apsurda koji potvrđuju da nema jednake pravde za sve.