Uvijek je bio odjeven u fino odijelo i bijeli baloner, uredne frizure, a držanje mu je bilo kao da je predsjednik suda, opisao ga je dugogodišnji sudac zagrebačkog Županijskog suda.
Hakiju Rizvića često se moglo vidjeti u jednom kafiću u Petrinjskoj ulici, poznatom okupljalištu zagrebačkih odvjetnika i sudaca, a radno mu je mjesto bilo u pisarnici Kaznenog odjela Vrhovnog suda. Prema svima je bio izuzetno ljubazan i s osmjehom na licu bio je na usluzi svima koji su se u pisarnici suda zanimali o svojim predmetima. Međutim, nekim odvjetnicima odavao je i više nego što je trebao.
USKOK je, naime, godinama držao na oku dugogodišnjeg zaposlenika Vrhovnog suda zbog curenja tajni. Kao voditelj pisarnice bio je ovlašten za obavještavanje stranaka i njihovih pravnih zastupnika o stanju predmeta i mogao je davati informacije isključivo na osnovi podataka iz upisnika, odnosno smio je strankama govoriti samo o tome u kojem se stadiju postupak nalazi.
Policijski nadzor
Međutim, riječki USKOK, koji je započeo istragu, posumnjao je da Rizvić zainteresiranima odaje i više od toga. I bili su u pravu. U medijima se dugo spekuliralo da je pod istragom sedam zagrebačkih odvjetnika, dvojica iz Pule i jedan iz Zadra, a tužiteljima su postali sumnjivi zbog čestih kontakata s osumnjičenim Rizvićem, čiji je telefonski broj bio pod nadzorom istražitelja. No, u optužnici USKOK-a na kraju su navedena samo tri imena - uz Rizvića optuženi su poznati pulski odvjetnik Predrag Jošanović i njegov kolega iz Zadra Gordan Nižić.
Dok je u petak na zagrebačkom Županijskom sudu vladala opća strka zbog početka suđenja bivšem premijeru Ivi Sanaderu, optuženi odvjetnici u tišini su se nagodili s USKOK-om i priznali krivnju zbog davanja mita. Pola sata prije suđenja Sanaderu bila je zakazana sjednica optužnog vijeća koje je trebalo raspravljati o osnovanosti optužnice protiv voditelja pisarnice i dvojice odvjetnika. Rizvić, kojeg inače zastupa Sanaderov odvjetnik Čedo Prodanović, nije se pojavio zbog bolesti, a odvjetnici su članove sudskog vijeća obavijestili da su se nagodili s USKOK-om. Budući da je odvjetnik Prodanović bio u velikoj dvorani Županijskog suda sa svojim mnogo poznatijim klijentom, mijenjao ga je njegov vježbenik Vladimir Simić. Suce je obavijestio da Rizvić još pregovara s USKOK-om te da postoji mogućnost da se i on nagodi i prizna krivnju.
Oba odvjetnika kažnjena su sa šest mjeseci uvjetno uz rok kušnje od jedne godine, a postupak je u odnosu na Rizvića izdvojen.
Cijela je priča počela još prije šest godina kada su istražitelji prvi put posumnjali da s Vrhovnog suda cure informacije o ishodima sjednica na kojima se raspravlja o žalbama nezadovoljnih stranaka na presude.
Curenje tajni
Sumnja je pala na Rizvića koji je kao voditelj pisarnice imao uvid u sve spise koji sa svih sudova u državi stižu na Vrhovni sud. Na svom radnom mjestu mogao je bez problema pročitati kakvu je odluku donijelo pojedino sudsko vijeće. I tu mogućnost očito je odlučio iskoristiti i naplatiti.
Na obavijesni razgovor prvi put pozvala ga je zagrebačka policija. U ožujku 2005. bio je ispitan zbog prijave jednog bračnog para kojem se navodno predstavljao kao sudac Vrhovnog suda. No iz policije je pušten nakon 24 sata bez da je protiv njega podnesena kaznena prijava. S Vrhovnog suda tada su izvijestili da ne znaju za što se tereti njihov službenik, a poslije se ispostavilo da je prijava bila lažna.
Upravitelj pisarnice stoga je nastavio normalno raditi. Priča oko odavanja službenih tajni počela se rasplitati tek u ljeto prošle godine. Vrhovni sud je, naime, u srpnju 2010. zaprimio dopis USKOK-a kojim se od njega traži dostava ovjerenih preslika točno preciziranih predmeta toga suda, kao i opis poslova i radnih zadataka njihova dugogodišnjeg zaposlenika. Dopis je uslijedio nakon što je USKOK godinu dana tajno provodio istragu protiv Rizvića, a pod istragom su se našli i odvjetnici Jošanović i Nižić. USKOK tada nije obavijestio Vrhovni sud za što je točno Rizvić osumnjičen. Tek godinu dana poslije postalo je jasno da je Rizvić odvjetnicima najmanje godinu dana odavao ishode sjednica i sadržaje odluka sudaca Vrhovnog suda koje su se odnosile na njihove stranke.