U pravilu, kada nastupi kriza, iskustva razvijenih europskih zemalja pokazuju da će radnici manje ići na bolovanje, rjeđe odlaziti u mirovinu te se posvetiti poslu u želji da ga ne izgube.
No, to je razvijena Europa.
U Hrvatskoj će se bolovanje koristiti kao da krize nikada nije ni bilo, a statistika koja svjedoči o umirovljenju pokazat će da želimo raditi što kraće, čak i kada siromašne mirovine ne garantiraju ugodnu starost.
Tisuće invalida
A kada su u pitanju invalidska prava i mirovine, statistika će nas prokazivati kao vodeću zemlju u Europi, čak i kada se u obzir uzmu ratni vojni invalidi.
Prema rezultatima istraživanja “Zašto Hrvatska ima mnogo korisnika invalidskih mirovina”, a koje je, u suradnji s poslovnim časopisom Banka, provela Marijana Bađun s Instituta za javne financije, u Hrvatskoj neko od invalidskih prava koristi svaki osmi građanin, točnije njih 12 tisuća na 100 tisuća Hrvata.
Blizu te iste brojke bit će još jedino Turska, dok će Belgija, Latvija i Italija na istom uzorku brojiti samo 2500 korisnika.
Naravno, visoke brojke, među ostalim, posljedica su Domovinskog rata i velikog broja ratnih vojnih branitelja, no rezultati istraživanja ukazuju na to da nam u prilog ne idu ni zakonski propisi i pojava korupcije, ali i socioekonomski status građana, uvjeti rada, zdravstveni pokazatelji, kao i neusklađenost baza podataka.
Samo jedno istraživanje
Kako ističe Bađun, istraživanje o invalidskim mirovinama dio je znatno veće analize kompletnog mirovinskog sustava u Hrvatskoj, a čiji je cilj ispitati mogućnosti i načine uspostave njegove održivosti, ali i potaknuti javnu atmosferu u kojoj će bit moguć društveni dogovor o reformskim rješenjima.
- Pokušala sam snimiti stanje na području invalidskih mirovina jer je dosad na tu temu u Hrvatskoj bilo napravljeno samo jedno znanstveno istraživanje, i to prije 10 godina. Vodila sam se pitanjem zašto Hrvatska ima toliko korisnika invalidskih mirovina, a kao mogući čimbenici istaknuli su se zdravstveni pokazatelji, obrazovanje, nezaposlenost, rat… - objašnjava Bađun.
Prema statističkim pokazateljima, u ožujku ove godine u Hrvatskoj je bilo ukupno 328.018 korisnika invalidskih mirovina, odnosno 27 posto od ukupnog broja korisnika mirovina u zemlji.
Najveći dio njih, 255.358 korisnika, pravo na invalidsku mirovinu ostvario je prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, dok su preostali isto dobili na temelju Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
Istaknuli su se, kaže Bađun, podaci koji svjedoče o udjelu rashoda za invalidske mirovine u ukupnim rashodima za mirovine, i to posebno kada se usporede podaci za EU i našu zemlju.
Prosječni udio rashoda za invalidske mirovine u ukupnim rashodima za mirovine 27 zemalja Europske Unije 2005. godine iznosio je 15,9 posto, dok su brojke za Hrvatsku znatno veće, 26,2 posto.
Također, Bađun zanimljivom ističe činjenicu kako postoji osjetna razlika u postotku oštećenja organizma branitelja s invaliditetom te onih korisnika koji invalidska prava ostvaruju putem Zakona o mirovinskom osiguranju.
Razlike u mirovinama
- Među braniteljima s invaliditetom najviše je onih koji imaju 20-postotno oštećenje organizma, dok je kod drugih korisnika najviše onih sa 70-postotnim oštećenjem. Ta je razlika bitna jer je u travnju 2011. prosječna invalidska mirovina za korisnike koji pravo na mirovinu ostvaruju prema Zakonu o mirovinskom osiguranju bila 2,5 puta manja od prosječne invalidske braniteljske mirovine ostvareneprema Zakonu o pravima branitelja iz Domovinskog rata - ističe znanstvenica.
Ono što je javnost vjerojatno najviše zanimalo, a to je zloupotreba invalidskih prava, nije obuhvaćeno ovim istraživanjim niti je Bađun po tom pitanju iznosila brojke.