SPECIJALNI IZVJEŠTAJ

‘PALI SU PRIHODI I DOBIT, A SADA SE OPET SMANJUJU PLAĆE’ Privatne tvrtke pred kolapsom!

Dobit 1000 najvećih tvrtki pala je čak 16,4 posto u odnosu na 2011. godinu

Tisuću najvećih hrvatskih kompanija prošle je godine imalo manje prihode, manju dobit i manje zaposlenih nego godinu dana ranije, a ove ih godine očekuje nastavak pada u poslovanju, daljnje smanjenje zaposlenosti i realno smanjenje plaća, zaključak je analize poslovanja najvećih poduzeća u prošloj godini koju izrađuje Fina , a objavljuje tjednik Lider.

Ukupni prihodi

Ukupni prihod tisuću najvećih tvrtki lani je iznosio 428 milijardi kuna, što je 0,9 posto manje nego 2011., pri čemu je 80 poduzeća imalo prihode veće od milijardu kuna, a još 80 njih imalo je između 500 milijuna i milijardu kuna prihoda. Dobit najvećih kompanija pala je prošle godine za 16,4 posto i iznosila 17 milijardi kuna. Te tvrtke zajedno su prošle godine zapošljavale 378. 809 ljudi, za 1,6 posto manje nego godinu ranije.

- U usporedbi s pretkriznom 2008. hrvatski BDP kumulativno je realno manji za gotovo 11 posto, a bilježimo i pad potrošnje kućanstava u realnim iznosima na razine ispod onih zabilježenih 2005. godine dok su kapitalne investicije realno manje nego 2003. Kretanja u realnom sektoru istodobno su obilježili i sve veća nezaposlenost i ubrzan rast cijena prošle godine, što je dodatno ugrozilo standard hrvatskih građana i smanjilo razinu potrošnje - objašnjenje je Zdeslava Šantića, glavnog ekonomista Splitske banke, kojim tumači nepovoljno makroekonomsko okruženje koje je snažno utjecalo na poslovanje domaćih poduzetnika.

Šantić napominje da su kompanije dio svog prihoda ostvarivale iz aktivnosti koje ne spadaju u redovno poslovanje, primjerice prodajom imovine, pa je pad prihoda iz redovnog poslovanja i veći od prikazanog. Prošle je godine država sanirala dugove brodogradnje tako da je od njih kupila zemljište na kojem posluju.

Brodogradilišta nisu u toj operaciji dobila novac, već su vrijednošću zemljišta koje je postalo državno platila dio prethodno primljene pomoći od države, ali se knjigovodstveno u 2012. godini ta vrijednost morala prikazati kao prihod.

Snažan pad dobiti

Tako je samo Brodosplit lani knjigovodstveno zabilježio 2,6 milijardi kuna dobiti. Zajedno s Brodotrogirom, brodogradilištem 3. maj, riječ je o 5,6 milijardi knjigovodstvene dobiti brodogradilišta, a oduzme li se taj iznos od dobiti koju je ostvarilo tisuću najvećih poduzeća u Hrvatskoj, preostaju svega 11,4 milijarde kuna. U odnosu na prošlu godinu među one s najvećom dobiti nisu se plasirali Adris Grupa, Vipnet i HEP, a Hrvatski telekom unatoč padu prihoda ostao je najveći hrvatski dobitaš.

- Snažan pad dobiti tisuću najvećih poduzeća dobro oslikava situaciju na domaćem tržištu - kaže Šantić.

S izvozom od 9,2 milijarde kuna najveći je izvoznik Ina, a slijedi Pliva Hrvatska sa 2,3 milijarde kuna izvoza. Treći je Boxmark Leather d.o.o. s izvozom od 1,96 milijarde kuna.

Najveći rast

Među prvih 50 kompanija po visini prihoda, najveći rast ostvario je Ericsson Nikola Tesla čiji su prihodi rasli 60,4 posto sa 1,21 milijardu kuna na 1,94 milijarde kuna, a slijedi maloprodajni lanac Tommy s rastom prihoda od 35,6 posto na 1,7 milijardi kuna i Pliva Hrvatska, čiji su prihodi rasli za 20,14 posto na 3,3 milijarde kuna.

Budući da Hrvatska uz Albaniju, kako primjećuje Šantić, ima najniži udio robnog izvoza u BDP-u, većina domaćih proizvođača orijentirana je na domaće tržište pa se poslovni rast može očekivati tek s oporavkom hrvatskog tržišta rada.

U prošloj godini Ina je ostala najveće hrvatsko poduzeće s prihodom od 27,53 milijarde kuna, no maloprodajni lanac Konzum, dio koncerna Agrokor, izgubio je drugu poziciju i pao na treću, a na njegovo mjesto došla je Hrvatska elektroprivreda. HEP-u su prihodi rasli 5,2 posto, a Konzumu svega 1,1 posto, što ukazuje na to da se pad standarda građana počeo ozbiljnije osjećati i na troškovima za hranu.

Bit će još gore

Zagrebačka banka uspjela je i lani ostvariti rast prihoda, a to nije uspjelo Privrednoj banci Zagreb kojoj su prihodi pali. Obje banke, najveće na hrvatskom tržištu, imale su manju dobit nego godinu ranije. Šantić zaključuje da se problemi realnog sektora odražavaju na poslovanje financijskog sektora.

Šantić ne očekuje poboljšanje, dapače upozorava da Hrvatska u EU ulazi u gospodarskim uvjetima u kojima će njezina kratkoročna korist za gospodarstvo biti mnogo manja nego ona država koje su se priključile EU u zadnja dva vala proširenja.

Sve kompanije koje posluju u Hrvatskoj, njih 97.254, u što nisu uključene banke, osiguravajuća društva i druge financijske institucije, lani su prema podacima Fine na temelju odrađenih radnih sati zapošljavale 829.874 radnika, ostvarile su ukupni prihod od 610,4 milijarde kuna i potrošile 601,2 milijarde kuna.

Zajedno su na kraju godine imale 4,9 milijardi kuna neto dobiti, a u 2011. ostvarile su 7,5 milijardi kuna neto dobiti. Među svim poduzetnicima dobit u iznosu od 34,1 milijarde kuna u prošloj godini ostvarilo je njih 56.363 ili 58 posto dok je 40.891 poduzetnik ostvario gubitak od 29,1 milijarde kuna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. prosinac 2021 14:46