.jpg)
Vukovar kao mjesto posebnog domovinskog pijeteta, posebne olakšice i državni poticaji za investicije na području grada heroja, ali i promjena državnih blagdana - sve to premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković planira progurati na Vladi do kraja godine, odnosno do predsjedničkih izbora.
Jasno je da se time, osim pomoći gradu Vukovaru, želi pripomoći i kampanji HDZ-ovoj kandidatkinji za predsjednicu Republike Kolindi Grabar-Kitarović u privlačenju “domoljubnih birača”.
Savjetovanje
Vlada tako sutra u javno savjetovanje pušta novi Zakon o blagdanima, spomendanima i narednim danima u Republici Hrvatskoj, u kojem će se Dan državnosti, umjesto 25. lipnja, slaviti 30. svibnja, a sadašnji Dan neovisnosti, koji se proslavio jučer i bio je neradni dan, ubuduće bi trebao biti spomendan i trebao bi biti radni dan. Umjesto toga, 18. studenoga, na dan kada se obilježava tragična obljetnica pada Vukovara, bit će blagdan i neradni dan i slavit će se kao Dan sjećanja na sve žrtve Domovinskog rata. Dakle, taj će dan biti posvećen ne samo vukovarskim žrtvama nego svim žrtvama Domovinskog rata, iako će centralna manifestacija i dalje biti Kolona sjećanja u Vukovaru.
To se će definirati i u novom Zakonu o Vukovaru kao mjestu posebnog domovinskog pijeteta, koji u javno savjetovanje ide nakon izmjene Zakona o blagdanima. Riječ je o zakonu koji je Vlada obećala još 2016. na sjednici u Vukovaru, a završen je, kako doznajemo, u travnju ove godine. No, zanimljivo, donosi se tek sada, nakon tri godine od obećanja i pred same izbore u kojima će svaki glas biti važan, posebno onaj u Slavoniji u kojoj će se voditi najžešća bitka između Kolinde Grabar-Kitarović i Miroslava Škore.
Zakon, govore nam sugovornici iz Vlade i Grada Vukovara, osim što proglašava Vukovar mjestom posebnog domovinskog pijeteta, definira i Dan sjećanja na sve žrtve Domovinskog rata, koji će se obilježavati 18. studenoga u Vukovaru, ali i sve druge dane sjećanja na žrtvu Vukovara od 14. studenoga, kada su JNA i srpske paravojne snage presjekli obranu grada na dva dijela, preko 18. studenoga i pada grada, do 20. studenoga i pokolja na Ovčari.
Pitanje ćirilice
Zakon, kaže nam Tomislav Josić, predsjednik Savjeta za branitelje vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave, koji je i sudjelovao u njegovoj izradi, kaže da se on dugo radio jer je bilo dosta usuglašavanja. Čak 12 ministarstava je sudjelovalo u izradi, braniteljske udruge, stručnjaci s Instituta “Ivo Pilar”, predstavnici Memorijalno-dokumentacijskog centra i predstavnici grada. Josić otkriva i kako se zakonom ne definira status ćirilice u Vukovaru, što su neki branitelji tražili, jer je riječ o organskom zakonu koji je ispod ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.
- Pitanje ćirilice može se rješavati Statutom grada i popisom stanovništva, a ne ovim zakonom. Zakon je većinom vezan za dane sjećanja od 14. do 20. studenoga, te definira točno nadležnosti u obilježavanju tih dana. Dan sjećanja na sve žrtve Domovinskog rata bio bi obilježavan 18. studenoga, i bio bi neradni dan kako bi svi oni koji žele doći u Vukovar taj dan mogli slobodno doći. Kada je riječ o Koloni sjećanja, tu se ništa ne mijenja, Grad je i dalje organizator, a država pomaže financijski - pojašnjava Josić.
Dodaje kako se definira i financijska pomoć države za Dane sjećanja.
Ministar hrvatskih branitelj Tomo Medved ističe i da će se prvi put ustrojiti stručno tijelo koje će se brinuti o svim vukovarskim mjestima stradanja, od vukovarske bolnice, Veleprometa, do Ovčare.
SDSS o zakonu
- To će tijelo brinuti za sve te lokalitete i regulirat će pitanja uređenja mjesta strašnih zločina u Vukovaru. Vijeće će biti sastavljeno od lokalnih i državnih vlasti, predstavnika udruga, struke i bit će nadstranačko, djelovat će bez obzira na to tko je na vlasti - kaže Medved.
Vlada, s druge strane, već dulje vrijeme radi i na izradi posebnog zakona o poticanju ulaganja na području grada Vukovara. U Vladi ne otkrivaju detalje, kažu da je zakon u izradi, ali ono što se zna jest da on mora biti usuglašen i s Europskom komisijom kako ne bi bilo problema zbog nedopuštenih poticaja i narušavanja tržišnog natjecanja. Ono što se neslužbeno može čuti jest da se traži da se na ovaj zakon ne primjenjuje pravilo Europske unije o potporama male vrijednosti, koje definira maksimalnu potporu od 200.000 eura kumulativno u tri godine, zbog čega, tvrde gradske vlasti, Vukovar nije bio privlačan investitorima. A izuzeci su mogući u slučaju katastrofa, kako prirodnih, tako i ratnih.
Tek treba vidjeti hoće li taj zakon dobiti zeleno svjetlo iz Bruxellesa, iako je premijer nedavno rekao kako za to postoji “visok stupanj razumijevanja u sadašnjoj Komisiji”.
Novi bi zakon, između ostalog, donio posebne mjere poreznih olakšica, potpore za doprinose i upravljanje nekretninama u vlasništvu države, poduzetnici ne bi plaćali porez na dobit ako zapošljavaju najmanje 10 radnika koji imaju prebivalište i boravište na području Vukovara, ne bi plaćao ni porez na dohodak od djelatnosti ako zapošljava najmanje pet radnika koji imaju prebivalište u Vukovaru, ima bi pravo i na povrat 50 posto plaćenih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac kaže da nije još vidio zakonska rješenja koja će Vlada uputiti u javno savjetovanje pa ih niti ne može komentirati. Pupovac, također, kaže da ne zna hoće li ove godine biti u Koloni sjećanja.
- Ne mogu o tome ništa govoriti kad nismo vidjeli prijedloge. Niti za Kolonu ne mogu ništa reći jer ne znamo kakve će biti okolnosti i kako ćemo se prema tome odnositi - poručuje Pupovac.
Veliki projekt samostana i župe sv. Filipa i Jakova završen nakon dvije godine: Franjevci prikupili i ispisali na spomen-obilježje imena svih 2717 vukovarskih žrtava
Nakon dvije godine intenzivnog rada završen je veliki projekt Franjevačkog samostana i Župe sv. Filipa i Jakova u Vukovaru. Kompletiran je i prvi put na jednom mjestu javno objavljen popis svih vukovarskih žrtava u Domovinskom ratu. Na njemu je 2717 imena, branitelja Vukovara, civila, ali i nestalih osoba u vukovarskom ratnom vihoru za kojima se još traga. Njihova imena sada se nalaze na spomen-obilježju postavljenom iznad Dunava u dvorištu Franjevačkog samostana.
- Želimo zahvaliti svim ovim imenima zbog kojih smo mi danas ovdje u slobodnom Vukovaru u slobodnoj domovini. Želimo da njihova imena trajno ostanu na ovoj spomen-ploči za sve naše buduće naraštaje. Sada smo konačno kompletirali ovaj popis vukovarskih žrtava kako bismo upravo s preciznim podacima mogli raspolagati poradi naše povijesti i naše baštine za nove naraštaje zbog kojih svaka žrtva ima svoj smisao i ponos - rekao je fra Ivica Jagodić, gvardijan Franjevačkog samostana, koji je realizirao projekt koji je svih ovih godina propustila realizirati država. Dovoljno za još jednu žestoku prodiku Ivana Penave, gradonačelnika Vukovara.
- Sve ove godine smo na neki način lutali kroz te brojke i imena jer ih nismo imali na jednom mjestu. Žalosna je činjenica da institucije ove države nisu bile u stanju izbaciti popis. Sada će se raznorazni pametni mislioci javiti i reći: “Imali smo mi to!”, ali je činjenica da taj popis nigdje nije bio prikazan. Postojale su razne baze, ali niti jedna sveobuhvatna pa nismo imali konkretne brojke i imena, niti smo znali što s tim podacima. Teško se oteti dojmu da je to namjerno, tako i da institucije nisu namjerno postupile na taj način. Bačena je sjenka na sve institucije čija je to dužnost bila bez obzira radi li se o sektoru znanosti, branitelja, obrane ili koga god. Činjenica je da je nositelj ovoga projekta bio Franjevački samostan - rekao je Penava.
Fra Ivica je istaknuo i kako su prilično uvjereni da je riječ o konačnom i točnom popisu vukovarskih žrtava, no za svaki slučaj na spomen-obilježju na kojem su ispisana sva imena ostavili su mjesta za one za koje se eventualno utvrdi da bi trebali biti na popisu, a iz nekog razloga nisu. Franjevcima je u ovom projektu pomogao i Institut “Ivo Pilar”, čiji je pomoćnik ravnatelja Dražen Živić kazao da “ova inicijativa treba poslužiti kao primjer i drugim, ratom stradalim krajevima, ali i hrvatskoj državi da konačno napravi i objedini cjeloviti popis svih poginulih i ubijenih u Domovinskom ratu”. (Nikola Patković)