VELIKA ANALIZA

2000 UMRLIH VIŠE NEGO 2016. Najveći ubojica u Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti

Tijekom prošle godine u Hrvatskoj je umrlo ukupno 53.477 osoba, od toga tri četvrtine od dva vodeća uzročnika, bolesti cirkulacije i raka
Ilustracija
 Ranko Šuvar / CROPIX

Bolesti cirkulacijskog sustava su prvi, a novotvorine drugi uzročnik smrtnih slučajeva u Hrvatskoj. Riječ je o podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2017., prema kojima je tijekom prošle godine umrlo ukupno 53.477 osoba, od kojih tri četvrtine od dva vodeća uzročnika. Broj umrlih u odnosu na godinu prije porastao je za gotovo dvije tisuće, a umrlo je 1775 više žena nego muškaraca.

Treći uzrok po broju smrti su bolesti dišnog sustava, zatim ozljede i trovanja...

Nepoznati uzroci

Zanimljivo je naglasiti kako je nepoznatih uzroka smrti bilo samo 1,2 posto, što se smatra rezultatom dobre suradnje sudske medicine i zdravstvenih ustanova.

Od ukupnog broja preminulih osoba obdukcije su izvršene na njih šest posto. Što se tiče muškaraca i žena, na prva je dva mjesta isti uzročnik smrti, dok su na trećem mjestu kod muškaraca ozljede i trovanja, a kod žena endokrine bolesti.

Kada govorimo o konkretnim uzrocima smrti, prednjače ishemijske bolesti srca i cerebrovaskularne bolesti. Slijedi rak pluća i bronha, od kojeg je lani preminulo gotovo tri tisuće osoba. Primijetilo se i kako se promijenio poredak šećerne bolesti koja je sada na četvrtom mjestu kao uzrok smrti, a rak debelog crijeva na petom je mjestu. Porastao je i broj preminulih od insuficijencije srca te kronične bolesti jetre i ciroze.

Pozitivno je što niti jedna žena nije umrla zbog komplikacija u trudnoći, porođaju ili babinju.

Kad gledamo smrtnost prema dobi i spolu, 83 posto umrlih bilo je starije od 65 godina. Iako su žene zastupljenije u ukupnom broju umrlih, podaci pokazuju kako ih je više umrlo starijih od 65 nego muškaraca, dok je više muškaraca nego žena umrlo mlađih od 65 godina.

Nasilne smrti

Osim smrti prouzročenih bolestima, lani su bile i 2694 nasilne smrti, od kojih je većina bila nesretan slučaj, a bilo je i 635 suicida. Među nesretnim slučajevima najviše je bilo smrti zbog padova, i to čak 726 osoba, 404 osobe preminule su u prometu, od trovanja je umrlo 109 osoba, ugušilo se 85, a utopilo 79. Lani je zabilježen i jedan smrtni slučaj kao posljedica ratnih djelovanja nakon obustave neprijateljstva.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. travanj 2024 16:57