Više od 4000 Hrvata javilo se na zadnji natječaj za oko 100 radnih mjesta u institucijama Europske Unije. U daljnju proceduru odabira osoblja pozvano ih je tek nešto više od 300, od kojih će pak oko 140 biti stavljeno na tzv. rezervnu listu s koje će ih, po potrebi, institucije EU pozivati na razgovor i nuditi im posao.
Ovo je bio natječaj za najnižu početnu poziciju za osobe s fakultetom, tzv. stupanj AD5, a u tijeku je i procedura za odabir prevoditelja, pravnih lingvista i oko 100 osoba za posao asistenta. Svi su ti natječaji namijenjeni Hrvatima ili drugim državljanima Europske Unije kojima je hrvatski prvi jezik. Uz to, Unija svake godine ima natječaje koji su otvoreni za sve državljane EU.
Kvota i izvan nje
Hrvatska je jedina država na koju EU i dalje primjenjuje tzv. nacionalne kvote pri zapošljavanju jer se treba pripremati za članstvo. To znači da će većina onih koji dobiju posao u EU na neki način biti vezana uz jezike. Europska komisija najavila je da će zaposliti ukupno 249 Hrvata, a kada se odbiju prevoditelji, konferencijski prevoditelji, lektori i pravni lingvisti, broj onih koji će dobiti poslove koji nisu vezani uz jezik bit će mali.
Za sve druge države kvote više ne vrijede jer je prošlo tzv. phased in razdoblje. Zato sada svi kandidati, iz svih 27 država članica, kandidiraju na istim natječajima. I to je ono što je izazvalo nezadovoljstvo u mnogim članicama, pogotovo među onim starijima.
Sporni testovi
Danski ministar za europska pitanja Nicolai Wammen pokrenuo je akcijski plan za poticanje Danaca da se jave na natječaje za poslove u EU jer se boje da bi institucije EU uskoro mogle ostati bez ijednog Danca. Naime, na posljednjem natječaju za zapošljavanje u EU ni jedan od 357 Danaca, koliko ih se prijavilo, nije prošao dalje. Danske novine posvetile su veliku pozornost tom pitanju, upozorivši da će “EU ostati bez Danaca”. Predviđa se da će znatan broj Danaca koji sada rade u institucijama EU uskoro u mirovinu, a nove Unija neće moći zapošljavati jer nisu prošli testiranje.
Nezadovoljni su i Britanci. Premali ih se broj prijavljuje na natječaje, a zbog slabog znanja stranih jezika šanse su im ionako male. Iako čine više od 10 posto stanovništva EU, na natječajima za poslove u njezinim institucijama među prijavljenima bude tek nešto iznad jedan posto britanskih državljana. Prošle su godine britanski mediji citirali i predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa koji je rekao da je broj prijavljenih Britanaca za posao u EU “šokantno mali”. Spominjala se i mogućnost da se Britancima dopusti polaganje na engleskom jeziku, no to bi bilo kršenje pravila.
Dužnosnici u bruxelleskim institucijama kažu da donekle mogu razumjeti hendikep koji imaju Britanci, jer je kod njih znanje drugog jezika rijetkost, a testiranje za posao u EU je na drugom jeziku, a ne na materinjem, no zabrinjava ih podatak iz Danske. - Svaki školovani Danac odlično govori engleski, a mnogi znaju i njemački ili francuski. Njihove su škole među najboljima na svijetu.
Ne znam kako je moguće da ni jedan Danac ne prođe testiranje. Očito nešto nije u redu ni s tim testiranjem - kaže nam diplomat EU iz članice čiji kandidati također slabo prolaze na tzv. EU natječaju.
Na tom se natječaju više ne testira znanje, nego samo spretnost. Numeričko, verbalno i apstraktno rezoniranje te situacijsko prosuđivanje. Prije se testiralo i znanje o Europskoj Uniji koje je sada ukinuto.
Zašto padaju najbolji?
- Znanje o EU svakako će biti važno, rijetko tko može dobiti posao a da ne poznaje institucije EU - rekao nam je nedavno, najavljujući zapošljavanje Hrvata, Maroš Šefčovič, potpredsjednik Europske komisije zadužen za institucionalna pitanja. No, da bi netko uopće dobio priliku pokazati znanje, mora proći selekcijski postupak.
Neki od prevoditelja na hrvatski jezik koji već rade u Bruxellesu i Luxembourgu, s ograničenim ugovorima, kažu da su najbolji prevoditelji pali na ispitu za stalni posao prije nego što su uopće dobili priliku pokazati svoje prevoditeljsko znanje.
- Čini se da je njima važnije pogoditi kako se koji krug s točkicama i strelicama kreće, kako brzo riješiti matematički zadatak, nego znati jezik i moći brzo i kvalitetno prevoditi - rekao nam je jedan od njih koji je želio ostati anoniman.
Ni Nijemci nisu sretni najnovijim načinom odabira osoblja za posao u EU. Sve je manje Nijemaca koji se prijavljuju za takve poslove. No, u slučaju Njemačke problem je i nedovoljno velika plaća za početne pozicije. Plaća od oko 4000 eura mjesečno u Bruxellesu nije atraktivna mladim Nijemcima koji toliko mogu dobiti i u njemačkoj administraciji u Berlinu, koji je jeftiniji grad. Međutim, velika razlika u plaćama nastaje na višim razinama u institucijama EU, gdje prosječni službenik može zaraditi više nego ministar u Njemačkoj.
Poglavice i Indijanci
- Zato imamo previše kandidata za poglavice, a premalo za Indijance, da se slikovito izrazim - rekao je Jutarnjem jedan visoki njemački dužnosnik koji je u Ministarstvu vanjskih poslova bio zadužen i za zapošljavanje njemačkih državljana u međunarodnim institucijama.
Iako u institucijama EU ne žele dati podatke o tome iz koje su države najuspješniji kandidati, jer gledaju natječaj kao sveeuropski, gdje “nije važno odakle je kandidat”, neslužbeno doznajemo da najviše prolaza imaju građani država iz kojih je i najveći broj prijavljenih, a to su uglavnom južne i istočne članice.
- Kako za to testiranje znanje nije nužno, najbolje prolaze oni koji najviše vježbaju. A nezaposlenost je velika u Španjolskoj i Grčkoj. U istočnoj Europi više su motivirani jer su plaće u EU i do deset puta veće. Zato je sve više uspješnih kandidata iz tih država, dok Danci i Nijemci, gdje gotovo nema nezaposlenosti, nemaju toliko vremena vježbati - kaže jedan dužnosnik institucije EU, koji priznaje da je ta tema sve češća među zaposlenicima.
Nezadovoljstvo novih
No, strukturom zaposlenih u EU nezadovoljne su i nove članice. One smatraju da je većina zaposlenih u Uniji iz novih članica na najnižim pozicijama, dok su građani starih članica na srednjim i visokim pozicijama. Marek Henryk Migalski, poljski zastupnik u Europskom parlamentu, postavio je pitanje zašto EU ne osigura tzv. geografski balans i u rangu poslova u EU.
Usporedio je Poljsku i Španjolsku, koje nemaju tako veliku razliku u broju stanovnika. Tako je, prema njegovoj računici, na poziciji direktora ( plaće iznad 10.000 eura mjesečno) u EU zaposleno samo 38 Poljaka, a čak 470 Španjolaca i 650 Francuza. Na pozicijama od AD9 do AD1 (šef deska) radi samo 46 Poljaka i čak 272 Španjolca.