Bude li novi Zakon o poticanju ulaganja usvojen ovakav kakav je trenutno predložen, velik dio od 35 milijardi kuna pripremljenih turističkih investicija neće moći koristiti njegove beneficije, a neizvjesno je hoće li se one uopće i dogoditi, zabrinuti su ovih dana u turističkom sektoru.
Riječ je o zakonu koji je do kraja ožujka bio na javnom savjetovanju te tijekom kojeg su zaprimljene brojne zamjerke krovnih udruga u turizmu kao i Hrvatske gospodarske komore, a uglavnom su se odnosile na novine koje Zakon donosi člankom 7. i koje u sektoru smatraju neprihvatljivim.
Naime, tim je člankom, za razliku od prijašnjeg zakona, predviđeno da se kao prihvatljivi troškovi ulaganja, a po kojima investitori onda imaju pravo na određene povrate, smatraju isključivo oni troškovi koji su nastali za projekte izgradnje građevina za koje je izdana građevinska dozvola ili potvrda glavnog projekta dok se početkom ulaganja smatra datum početka gradnje naveden u prijavi građenja.
U birokratskom kolu
Te su odredbe unijele nezadovoljstvo u turistički sektor jer je jasno kako novi zakon, koji bi uskoro trebao biti upućen u saborsku proceduru, time iz mogućnosti korištenja poticaja odnosno povrata isključuje ono što je za turizam najčešće i najvažnije - dakle rekonstrukcije objekata za koje nisu potrebne građevinske dozvole - ali još gore, i bilo kakve investicije na turističkom zemljištu na kojemu trenutno nije moguće dobiti potrebnu dokumentaciju.
"S obzirom na to da je za izdavanje akata za gradnju potrebno imati takozvani dokaz pravnog interesa iz članka 109. Zakona o gradnji, što podrazumijeva riješene imovinskopravne odnose, zbog još uvijek neriješenih imovinskopravnih odnosa na turističkom zemljištu i činjenice da ministarstvo nadležno za državnu imovinu odnosno jedinica lokalne samouprave takve suglasnosti ne izdaju od stupanja na snagu Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu često je nemoguće ishoditi građevinsku dozvolu ili drugi akt za gradnju", pojasnio nam je direktor HUT-a Veljko Ostojić.
Najveći gubitnici
Jednostavnije rečeno, novim Zakonom o poticanju ulaganja iz mogućnosti korištenja poticaja bit će isključeni svi brownfield projekti za koje nije potrebna građevinska dozvola, a najveći gubitnici bit će kampovi, segment koji proteklih godina ima iznimni interes i investicijski polet te u kojem su itekako bili zainteresirani koristiti beneficije novog zakona.
"Nije logično očekivati podizanje kvalitete turističke ponude isključivo kroz izgradnju novih građevina jer se velik broj zahvata odnosi na projekte zahvata na postojećim objektima, koji nakon ulaganja ostaju u istim gabaritima, ali s boljom i kvalitetnijom ponudom", ističe Ostojić i napominje kako su nove odredbe koje su unesene u zakon posebno neshvatljive kad znamo da Nacionalni plan oporavka i otpornosti u turizmu potiče brownfield ulaganja u obnovu i rekonstrukciju objekta, a ne greenfield projekte, pa samim tim u velikom djelu za preferencijalne projekte ulaganja u smještaj u turizmu nije nužno ishođenje građevinske dozvole.
I HUT i Hrvatska gospodarska komora i brojni drugi sudionici javnog savjetovanja uputili su amandmane i prijedloge Ministarstvu gospodarstva da se ove odredbe izmijene tako da se brownfield "vrati u igru", no niti jedan od njih na kraju nije bio prihvaćen.
U Ministarstvu gospodarstva pak obvezu ishođenja građevinske dozvole prebacuju na EU.
"Time se osigurava usklađenost s EU pravnom stečevinom za regionalne potpore za ulaganja, odnosno poštivanje odredbi koje propisuju da se potpore mogu dodijeliti 'početnim ulaganjima'. Uvođenjem instituta građevinske dozvole i potvrde glavnog projekta neće biti moguće financirati zahvate koji nisu u skladu s definicijom početnog ulaganja, sukladno EU zakonodavstvu. Nadalje, prijava za korištenje potpore za ulaganje mora biti predana nadležnom ministarstvu prije početka projekta, što se upravo na ovaj način može nedvojbeno utvrditi", pojasnili su.
Argumenti sektora
Argumente sektora da će ovakvim zakonom iz mogućnosti investiranja izbaciti oko 80 posto turističkih projekata u Ministarstvu također odbacuju kao neopravdane.
"Zakonom o poticanju ulaganja dosad su se uspješno poticali projekti iz sektora turizma koji su se prije svega odnosili na izgradnju novih smještajnih objekata, a to će Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i nadalje činiti. Posebno treba istaknuti kapitalni intenzitet projekata ulaganja u turizmu, u odnosu na sve druge projekte ulaganja u proizvodno-prerađivačke sektore u Republici Hrvatskoj, odnosno činjenicu da od približno 60,7 milijardi kuna prijavljenih projekata približno 20 milijardi kuna čine projekti ulaganja u sektoru turizma", ustvrdili su te dodali da se novim zakonom te temeljem nove karte regionalnih potpora gornja granica dopuštenog intenziteta potpore za ulaganja velikih poduzeća povećava s 25 na 50 posto u Panonskoj i Sjeverozapadnoj Hrvatskoj odnosno na 40 posto u Jadranskoj Hrvatskoj, a za ulaganja malih poduzeća to povećanje iznosi od 10 do 20 posto.