ODRŽAT ĆE SE 2021.

A KOLIKO NAS TOČNO IMA? Vlada je počela s pripremama za popis stanovništva, cijeli projekt vrijedi 184 milijuna kuna, a ima nekoliko novosti

Zagreb, 160718.
Frankopanska ulica.
Srebrni nogometasi sa Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji prolaze Frankopanskom ulicom na putu za prepuni Trg bana Josipa Jelacica.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomaš / Davor Pongračić / CROPIX

Ilustracija

 

Od 1. travnja do 7. svibnja 2021. godine u Hrvatskoj će se provoditi popis stanovništva, četvrti po redu od samostalnosti (stanovništvo je popisano 1991., 2001. i 2011.) te 17 proveden na području Hrvatske (prvi je proveden 1857. godine).

Za potrebe popisa je Državni zavod za statistiku pripremio nacrt Zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine. Zakon će uskoro u javnu raspravu, a usvojit se mora do kraja godine kako bi se Europskoj komisiji do 31. prosinca mogao dostaviti referentni datum za popis stanovništva. Najveća je novost da će se stanovništvo popisivati bez papira, a preko aplikacije e-Građani bit će moguće samopopisivanje.

U sustavu e-Građani bit će dostupan popisni obrazac kojim će se ujedno popisati kućanstvo i stan u kojem stanuju.

Dvije faze

Drugi način popisivanja bit će dolazak popisivača u kuću. Oni će imati tablet u koji će unositi podatke o osobama koje se nisu same popisale, a njihov zadatak bit će i kontrola onih koji su samostalno obavili popis.

Popis će se provoditi u dvije faze. Prva bi trajala od 1. do 10. travnja 2021. godine kada bi se građani samostalno popisivali, a druga od 16. travnja do 7. svibnja 2021. godine kada popisivači izlaze na teren i obavljaju popisivanje putem osobnog intervjua s građanima.

Popisom će se obuhvatiti podaci o stanovništvu, kućanstvima te stanovima i ostalim jedinicama koje tijekom popisa koriste za stanovanje.

Popisni obrazac ispunjava se na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, ali će pripadnici nacionalnih manjina imati pravo dobiti na uvid ogledni primjerak u u papirnom obliku na jeziku i pismu manjine kojoj pripadaju. Podaci koji se mogu dovesti u vezu s fizičkom osobom su povjerljivi i predstavljaju službenu tajnu.

Budući da će se ovaj popis stanovništva provoditi elektronski, podaci će se brže obrađivati, a Zavod za statistiku će prve rezultate popisa morati objaviti najkasnije 60 dana od završetka popisivanja na terenu.

Donedavni ravnatelj Zavoda za statistiku Marko Krištof, koji je pripremio inicijalnu verziju zakona, naglašava da je popis stanovništva najopsežnije i najsloženije statističko istraživanje te je ključna kvalitetna komunikacija s građanima.

- Čak 80 posto uspješnog popisa leži na kvalitetnoj komunikaciji. Ljudi moraju znati da to nije popis nekretnina u svrhu razrezivanja poreza, nego se popisuju u statističke svrhe - kaže Krištof, navodeći da kampanja mora početi mjesec dana prije početka popisa i trajati do njegova zaključenja.

Najvažnija edukacija

Kao bitan element ističe da građane treba educirati kako će prepoznati popisivača da bi se izbjegli lažni koji se žele domoći podataka građana u druge svrhe.

- Da bi popis bio kvalitetan, treba dobro obučiti, ali i dobro platiti popisivače, kao i djelatnike drugih službi koji će biti uključeni u taj posao. Zaposlenici Zavoda za statistiku najbolje znaju taj posao i njih kao one koji imaju specifična znanja za to treba posebno platiti - napominje donedavni ravnatelj.

Govoreći o korištenju sustava e-Građani za samopopisivanje, Krištof kaže da bi se uspjehom smatralo ako bi se 30 posto građana tako popisalo.

- Ovaj oblik ima svojih prednosti, a jedna od njih je veći osjećaj slobode pri davanju podataka, primjerice o vjeri, nacionalnosti i spolnoj orijentaciji, ako nema posrednika - kaže Krištof.

Napominje da su neke zemlje prilikom popisa stanovništva 2011. godine, kada se ipak manje koristila elektronska tehnologija, imale takvu mogućnost, no nije se kod svih jednako uspješno provela.

Bugarska je, kaže, tako popisala 40 posto stanovništva, a neke zemlje nisu uspjele ni deset posto.

Krištof napominje da je za točnost podataka jako važno kako će biti sročena pitanja, posebno za nacionalnost i vjeru. Međunarodna je preporuka, kaže, da ona budu otvorena - da se pokraj pitanja o narodnosti i vjeri ostavi prazna crta na koju građanin upisuje odgovor.

Nije dobro, nastavlja, da ta pitanja budu zatvorena, ali ni poluotvorena, što bi bio slučaj da se ponudi odgovor Hrvat i ostalo ili katolik i ostalo.

Ključne činjenice o provođenju popisa

- popis stanovništva provodit će se prema stanju na dan 31. ožujka 2021. godine u 24 sata

- popisivanje će trajati od 1. travnja do 7. svibnja 2021. godine

- za provođenje popisa stanovništva država će trebati izdvojiti nešto manje od 184 milijuna kuna

- tehničku dokumentaciju za provedbu popisa izrađuje Državna geodetska uprava

- Ministarstvo vanjskih poslova popisuje diplomate i članove njihovih obitelji koji su u inozemstvu, Ministarstvo obrane popisuje vojnike, Ministarstvo pravosuđa popisuje zatvorenike, a MUP policajce koji stanuju u njihovim objektima i polaznike njihovih škola

- svi koji budu radili na popisu, za to će biti plaćeni: naknade popisivačima i kontrolorima utvrdit će ravnatelj Zavoda, a one koje se propisuju zakonom u rasponu su od 4000 do 8000 kuna

 

Izdvajamo