U slučaju da se nađete u financijskim dubiozama iz kojih ne vidite izlaska, pa poželite i službeno proglasiti bankrot, na to ćete se načekati, piše Slobodna Dalmacija.
Požalila se Slobodnoj, naime, čitateljica (točni podaci poznati redakciji) koja je još prije godinu dana, preciznije 17. siječnja 2017. godine, Općinskom sudu u Splitu poslala zahtjev za otvaranje postupka osobnog stečaja potrošača. Otada do danas nikakvu informaciju sa Suda nije dobila, a njezini dugovi popeli su se na gotovo 100.000 kuna!
Gospođa se najprije pokušala, putem Fine, izvansudski nagoditi s vjerovnicima, no taj je pokušaj, kao i 50 posto njih koji su lani organizirani u savjetovalištima Financijske agencije, propao. Drugi korak je, dakle, otvaranje stečaja pred nadležnim sudom, koji bi trebao biti hitan kako dužnicima ne bi nastavile rasti kamate...
Na Općinskom sudu u Splitu pravdaju se, međutim, kako su ovršni suci zaduženi za ove predmete jednostavno preopterećeni, te da svi imaju puno više riješenih spisa godišnje negoli im je to propisano normom.
- Svi spisi na kojima oni rade su hitne naravi... Postupak osobnog stečaja je dugotrajan i delikatan postupak, a s obzirom da se radi o "novijoj" materiji u hrvatskom zakonodavstvu, sudska praksa još uvijek nije izgrađena i suci s velikim oprezom pristupaju takvim predmetima.
U svakom slučaju, apel građanke shvaćamo kao požurnicu, pa ćemo u idućem razdoblju intenzivirati daljnji rad na ovom predmetu - poručuje Ivana Bilušić, glasnogovornica Općinskog suda u Splitu.
Mnoge nejasnoće
Savjetnica za financije u splitskom Savjetovalištu za zaštitu potrošača Iskra Maras drži, međutim, da djelatnici Suda ovakvim (ne)postupanjem krše zakon.
- Pokretanje bankrota je hitno, sukladno članku 24. Zakona o stečaju potrošača. Na Sudu se, dakle, otvara i zatvara postupak, imenuje i razrješava stečajnog upravitelja, odlučuje o visini sredstava potrebnih za primjerene životne potrebe, određuje razdoblje provjere ponašanja, te eventualno donosi odluka i o oslobođenju dužnika od preostalih obveza.
Ako na temelju isprava Sud utvrdi da imovina potrošača nije dovoljna ni za namirenje troškova postupka ili je neznatne vrijednosti, donijet će odluku o otvaranju i zaključenju stečaja potrošača, te istodobno imenovati povjerenika i odrediti razdoblje provjere koje ne može trajati kraće od pet godina - objašnjava Iskra Maras.
Naša sugovornica drži kako je, prema broju zaprimljenih zahtjeva za stečaj potrošača (Fina je objavila kako ih je lani bilo 726, op.a.) jasno da zamišljena ideja nije naišla na plodno tlo kod prezaduženih potrošača jer je zakon suviše kompliciran za provedbu.
Ne isplati im se
- Nejasno je koliko sredstava će potrošaču ostati u slučaju da se zaposli jer to ovisi o procjeni stečajnog upravitelja. Dokaz o lošem zakonu je i činjenica da se stečajni upravitelji uopće ne žele baviti tim poslom jer kažu da je ono što zarade dovoljno samo za kavu i cigarete. Bez povjerenika, naravno, nema ni postupka...
Trebalo bi uzeti iskustva iz drugih zemalja gdje su stečajevi normalna pojava i primjenjuju se na jednostavniji i prihvatljiviji način za sve strane uključene u postupak - navodi Iskra Maras.
Da doista ne postoji pomama za ulogom stečajnog povjerenika bankrotiranih građana, govori podatak prema kojem su, na listi Ministarstva pravosuđa, ostala tek dvojica - Bože Guvo i Stjepan Rakarec. Prvi dobiva postupke osobnog bankrota pokrenute na sudovima u Splitu, Zadru, Rijeci, Puli i Dubrovniku, a drugi u Karlovcu, Sisku, Bjelovaru, Varaždinu i Velikoj Gorici, dok zajedno "pokrivaju" Zagreb.
Guvo nam nije htio reći kolikom broju bankrotiranih trenutačno pomaže urediti život, a do Rakarca nismo uspjeli doći.
- Radi se, naime, o tomu da stečajni upravitelji imaju pravo na postotak od prodaje imovine koji se kreće od dva do četiri posto. Zato su im i zanimljive tvrtke, za razliku od pojedinaca koji obično nemaju ništa što bi se moglo prodati. Ono na što mogu računati jest 3000 kuna mjesečno od Općinskog suda, ovisno opet o trajanju postupka i stečajnoj masi - objašnjava Iskra Maras.
Fina lani zaprimila 726 zahtjeva
Financijska agencija (Fina) izvijestila je da je lani zaprimila 726 zahtjeva za pokretanje izvansudskih postupaka nagodbe, koji prethode postupku osobnog stečaja pred sudovima.
Više od 50 posto tih pokušaja nagodbi između vjerovnika i dužnika koji se provode u savjetovalištima Fine je propalo, a dogovor je uspjelo postići tek devetero građana. Problem je, navodno, što većina dužnika traži potpuni otpis duga, a vjerovnici na to ne žele pristati.
Stoga će njih 384, među kojima i naša čitateljica, morati ući u drugu fazu postupka, odnosno pokrenuti osobni stečaj pred sudom.
Osnovni je preduvjet da osoba više od tri mjeseca duguje najmanje 30.000 kuna jednom vjerovniku ili više njih.
Blokiranih oko 300 tisuća
Broj građana koji se prijavio za mjeru osobnog bankrota potpuno je zanemariv s obzirom na broj blokiranih, kojih je trenutačno oko 300 tisuća. Tajnik Udruge blokiranih Mario Strinavić kaže da razlog ne leži samo u činjenici da je proglašenje bankrota i prepuštanje životnih odluka i financija povjereniku ponižavajuće, nego i u samoj proceduri koja je vrlo komplicirana.
- Stečajni upravitelji rade uglavnom "pro bono" jer bi se, prema postojećem zakonu, trebali plaćati iz stečajne mase. Ovdje se, međutim, radi o ljudima koji nemaju apsolutno nikakve imovine, o čemu se, kod donošenja spomenutog zakona, uopće nije vodilo računa.
Najteža je situacija u Slavoniji jer tamo nema ni jednog stečajnog povjerenika i postupci na sudu se odbacuju upravo zbog toga - kaže Strinavić.