APSURD

AGONIJA PROFESORICE IZ OPATIJE Iako u Hrvatskoj nedostaje logopeda, sa svojom diplomom zbog birokracije ne može dobiti posao: Uzalud sam studirala...

Duje Klarić/Cropix

Profesorica hrvatskog jezika i književnosti Ivana Žeravica iz okolice Opatije vlasnica je sporne diplome. Ne lažne, nego nepriznate. Dobila ju je na Sveučilištu Hercegovina, a Agencija za znanost i visoko obrazovanje RH priznala joj je kvalifikaciju za potrebe zapošljavanja u Hrvatskoj.

Ipak, I. Žeravica s tom diplomom ne može postići cilj koji si je zacrtala prije upisa studija. Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH izdalo joj je 2015. godine negativno rješenje kojim joj država odbija zahtjev za priznavanje stručne kvalifikacije za bavljenje reguliranom profesijom logopeda. To znači da se Žeravica ne može zaposliti na neodređeno vrijeme u vrtiću ili školi, na radnome mjestu stručnog suradnika edukacijsko-rehabilitacijskog profila, odnosno učitelja edukatora rehabilitatora, zbog čega je pokrenula sudski postupak koji je 2018. završio na Ustavnom sudu RH.

Njezinu diplomu magistra defektologije, smjer logopedija, izdalo je privatno Sveučilište Hercegovina - Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, sa sjedištem u ulici Podbrdo bb, u naselju Bijakovići, koje graniči s Međugorjem u općini Čitluk. Riječ je o privatnom Sveučilištu, na čijem Fakultetu društvenih znanosti, jednom od dva ovoga sveučilišta, trenutno, prema informacijama uprave, studira oko 150 studenata, od kojih su 40 posto Hrvati. Na studiju logopedije u ovoj je akademskoj godini 20 studenata i točno ih je polovica iz Hrvatske.

Fakultet (privatni) je ime dobio po osnivaču Milenku Brkiću, doktoru pedagogije i političaru, bivšem članu Vlade BiH (ministru prosvjete, znanosti, kulture i sporta te ministru za vjerska pitanja) i bivšem predsjedniku obnovljene Hrvatske narodne zajednice, koji je fakultet u Međugorju osnovao 2009. godine, a onda je spajanjem još dvaju fakulteta (jedan je 2014. izašao iz sastava) godinu dana kasnije osnovao prvo privatno sveučilište u Hercegovini, službeno i Herzegovina University. Sveučilište u Međugorju prošlo je akreditacijski postupak i dobilo pozitivno rješenje tamošnjeg ministarstva prosvjete.

Imala potvrdu ministarstva

Na Filozofskom fakultetu u Rijeci Žeravica je prethodno završila diplomski studij hrvatskog jezika i književnosti u trajanju od pet godina i stekla zvanje magistra edukacije hrvatskog jezika i književnosti. Položila je stručni ispit i radila u školi kao pomoćnik u nastavi za djecu s teškoćama u razvoju. Povezanost studija hrvatskog jezika i književnosti i potrebe logopedskih postupaka u radu s djecom s teškoćama željela je, objašnjava nam, formalizirati te se informirala o mogućnosti upisa na izvanredni studij logopedije na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu. Kako takvog studija nema, jer je logopedija u pravilu redovni studij u Republici Hrvatskoj, uz pismenu potvrdu Edukacijskog fakulteta i Ministarstva znanosti iz 2012. o vrijednosti diplome Fakulteta društvenih znanosti u Međugorju na hrvatskom tržištu rada, odlučila se za studij u susjednoj državi.

Na tom je fakultetu upisala izvanredni dvogodišnji diplomski studij defektologije, smjer logopedija, platila školarinu od 16.000 kuna, dolazila na dio obaveznih predavanja, pisala seminare, kolokvije, polagala ispite.

- Tisuću kilometara tamo i nazad da bih odradila sve obveze proistekle iz zadaća kolegija kako bih dobila željeno i obrazovanje i jednako tako željenu diplomu. Da se razumijemo, ja taj fakultet nisam upisala samo kako bih došla do toliko potrebnog papira, odnosno diplome, nego i kako bih stekla obrazovanje za posao s kojim sam se željela i još se želim baviti. Nakon pet godina redovnog studiranja na našem fakultetu i želje da se što prije zaposlim, nisam bila u mogućnosti ponovno upisati redovan petogodišnji studij logopedije u Zagrebu, objašnjava Žeravica.

Ni na kraj pameti nije joj bilo da će danas imati toliko problema i da neće moći raditi u školi, unatoč činjenici da naše škole vape za logopedima koji se ne mogu pronaći doslovno niti svijećom.

- Zaista sam na tom studiju dala svoj maksimum. Katkad sam tamo morala prespavati, drukčije ne bih stigla sve odraditi. Neki su se ispiti na petoj godini dodatno plaćali i ukupno, kada sve zbrojim, taj me, za Hrvatsku uzaludni studij, stajao više od 25.000 kuna - kaže Ivana Žeravica.

Nakon što je 2015. diplomirala, predala je svoju diplomu Agenciji za znanost i visoko obrazovanje RH. U prosincu 2015. dobila je njhovo rješenje kojim joj je za potrebe zapošljavanja u Hrvatskoj priznata inozemna visokoškolska kvalifikacija stečena na Sveučilištu Hercegovina. Time je dobila pravo rada u Hrvatskoj, no ne i zapošljavanja u reguliranoj profesiji u koju pripadaju logopedi.

Osporavanje odluke

Zatražila je potom od Ministarstva znanosti i obrazovanja rješenje kojim bi mogla ozakoniti svoj rad u školi, no rješenje te institucije bilo je negativno. Pokrenula je spor na Upravnom sudu u Rijeci, želeći utvrditi ništavnost rješenja Ministarstva. Sud joj nije dao za pravo, a isto je presudom potvrdio i Visoki upravni sud. Žeravica potom pokreće ustavnu tužbu. U njoj navodi da su joj osporenom presudom Visokog upravnog suda povrijeđena ustavna i ljudska prava.

U privitku tužbe priložila je rješenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje iz prosinca 2015., kojim joj je priznata inozemna kvalifikacija. No, odlukom od 12. prosinca prošle godine Ustavni sud odbija ustavnu tužbu, dajući za pravo rješenju Ministarstva znanosti. U postupku za polaganje stručnog ispita stručnog suradnika logopeda zatražila je od MZO-a rješenje kojim bi regulirala rad, no rješenje je bilo negativno.

- Nas s diplomom Fakulteta iz Međugorja kolege u Hrvatskoj nazivaju instant-logopedi, a u vrijeme mog studiranja dva profesora s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu predavala su na fakultetu u BiH. Odustala sam od borbe za pravo jer je to, očito, nemoguće postići u Republici Hrvatskoj. Orijentirat ću se na svoju prvu diplomu, kaže Žeravica, čiji je slučaj, potvrđuju na više strana, vrlo specifičan.

Može biti zamjena

Zanimljivo je što u školama ipak može raditi kao nestručna zamjena, na pet po pet mjeseci.

- Potrebe za mojom strukom i rada sa sve većim brojem djece s govorno-jezičnim teškoćama u Hrvatskoj su velike. U Rijeci nedostaje logopeda za rad s djecom u zdravstvenim i obrazovnim ustanovama. Žalosno je, primjerice, da se, evo, u Rijeci raspisuju natječaji za logopeda, a na njih se nema tko javiti. Čitava je situacija, zapravo, tragikomična - zaključuje Žeravica, uz tvrdnju da joj je poznato više slučajeva diplomanata fakulteta u Hercegovini od kojih su neki dobili negativno rješenje, a neki pozitivno rješenje nadležnih tijela RH za ista stečena zvanja - diplomu s Fakulteta društvenih znanosti te i prije i poslije ulaska Hrvatske u EU od 1. srpnja 2013. polažu stručni ispit u reguliranoj profesiji, rade ili se prvi put zapošljavaju na radnim mjestima upravo u tim profesijama.

Što se dogodilo u njezinu slučaju?

Studij i diplomu Sveučilišta Hercegovina Ministarstvo znanosti i obrazovanja je usporedilo s diplomom i studijem Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i utvrdilo znatne razlike nabrojane u odluci Ustavnoga suda. Dva se studija preklapaju u dijelu manjem od jedne trećine studijskog programa. Upravni sud u Rijeci u svojoj je presudi, među ostalim, utvrdio bitan nedostatak: studijski program logopedije u Hrvatskoj podrazumijeva ukupno 480 sati stručne prakse, a na studiju u Hercegovini studij logopedije nema prakse.

Žeravica kaže da prakse ipak ima, doduše, priznaje, u manjem obimu.

Upravni sud, piše u službenim odlukama, uočio je da i to na studiju Sveučilišta Hercegovina nedostaje veći broj predmeta vezanih uz logopedsku djelatnost, kao što su fonološki poremećaji, poremećaji glasa, rehabilitacija slušanja i govora te logopedska dijagnostika, a predmeti koje slušaju znatno su manjeg opsega od predmeta na zagrebačkom studiju. Nadalje, diplomski studij logopedije u RH podrazumijeva preddiplomsko trogodišnje obrazovanje na studiju logopedije u RH ili inozemstvu, odnosno ukupno petogodišnje obrazovanje, što nije slučaj kod tužiteljice, piše u presudi, uz objašnjenje da studij logopedije u RH ne podrazmijeva izvanredni studij zbog stečenih načela rada i odrađivanja studentskih vježbi i stručne prakse. Sud je također utvrdio da Agencija za znanost i visoko obrazovanje nije bila nadležno tijelo za reguliranu profesiju u trenutku traženja rješenja, nego je to - Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Zbog tih okolnosti, i Ustavni sud Žeravičinu je tužbu protiv rješenja MZO-a ocijenio neosnovanom. Odluku Ustavnog suda potpisuje predsjednik vijeća, igrom slučaja imenom dr. Branko Brkić.

Svjesna potrebe za praksom, Žeravica je samoinicijativno organizirala praksu tako da je kontinuirano pratila rad logopeda u jednoj osnovnoj školi u Rijeci. Usto je kao logoped radila na zamjeni u jednoj osnovnoj školi u Rijeci, što joj je zabilježeno i u radnoj knjižici.

- Ono što bode u oči jest činjenica da se naš sustav i Ministarstvo ni na jedan način nisu potrudili studentima poput mene ponuditi rješenje. Naime, zakon navodi da nadležno tijelo može u postupku priznavanja inozemne stručne kvalifikacije od kandidata koji ispunjava uvjete zatražiti provedbu jedne od dopunskih mjera, i to razdoblje prilagodbe do tri godine ili provjeru kompetentnosti polaganjem razlikovnih ispita - kaže Žeravica te dodaje da joj to nije bilo omogućeno.

Tužiteljica Žeravica, zaključak je sudova i Ministarstva, može zasnovati radni odnos u RH na svim onim radnim mjestima i profesijama koje zakonom nisu utvrđene kao regulirane profesije. - Samo je pitanje koja su to radna mjesta gdje se može raditi s diplomom logopeda, a da nije regulirana profesija - komentira Žeravica, za koju je iznenađujuć odmak od prakse Ustavnog suda koji je odluku u njezinu slučaju donio u roku od tri mjeseca od zaprimanja tužbe. Osim Žeravice, ishodom sudskog postupka u Hrvatskoj nisu zadovoljni ni na Sveučilištu Hercegovina, o čemu progovara Radenko Udovičić, dekan Fakulteta društvenih znanosti dr. Milenka Brkića. Napominje da je Sveučilište Hercegovina uspostavilo i akreditiralo svoj vlastiti model organiziranja i realizacije znanstveno-nastavnog procesa po bolonjskim principima i zakonskim odredbama.

Diploma priznata u Njemačkoj

- Interesantno, u Njemačkoj je naša diploma priznata, a u Hrvatskoj, očito, imaju više standarde za rad u istoj ili srodnoj profesiji. Nekoliko stotina hrvatskih građana ima diplomu našeg Sveučilišta i radi u brojnim zemljama Europske unije. U Njemačkoj, Austriji, Švedskoj, Islandu, pa čak i u Kanadi naše su diplome priznate i studenti uglavnom mogu pronaći posao u struci, bez problema. Naravno, mi ne možemo utjecati na poslodavca, bio on privatnik ili javna ustanova, kako će tretirati prilikom zapošljavanja naše studente i diplome - dodaje Udovičić. Prema njegovim riječima, čak i pojedini dekani na javnim veleučilištima u RH, kao i brojni ljudi u javnom obrazovnim sustavu Hrvatske, završili su studije na Sveučilištu Hercegovina. To je zato, objašnjava, što su ciljna skupina njihova fakulteta i građani Hrvatske.

- Nažalost, ponekad se dogodi u nekim zemljama da neki od naših svršenih studenata imaju problema jer su neke profesije striktno regulirane, a određene ustanove smatraju da se mogu ponašati kao da su privilegirane, odnosno imaju monopol nad određenim profesijama. Reguliranje ne bi trebalo uskratiti pristup tržištu rada onima koji su kompetentni - kaže dekan, očito ciljajući na “privilegij i monopol” Edukacijsko-rehabilitacijskog fakutleta u Zagrebu.

Zaključuje kako su upravni sudovi u Hrvatskoj presuđivali i u korist njihovih studenata, a rušili rješenja Ministarstva, ali to ne smatra rješenjem problema, jer “imamo pravnu klackalicu gdje određene objektivne ili subjektivne okolnosti u određenom trenutku prevagnu na ovu ili onu stranu”.

Zanimljivo je da su među službenim partnerima Sveučilišta Hercegovina tri hrvatska veleučilišta - šibensko, vukovarsko i brodsko, kao i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU).

Sveučilište Hercegovina sa Sveučilištem u Zagrebu u istoj je međunarodnoj udruzi sveučilišta - (IAU) sa sjedištem u Parizu.

Iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje doznajemo da je Sveučilištu Hercegovina istekla akreditacija prije nekoliko dana (31. siječnja), a dalje priznavanje njihovih diploma u Hrvatskoj ovisi o tomu hoce li BiH ponovo akreditirati ovu instituciju.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo