NAJVEĆI SKANDAL KARAMARKOVE POLICIJE

Alaburić: 'Ako nije postojala osnovana sumnja da su praćeni počinili kazneno djelo, radi se o teškoj zloupotrebi položaja'

Tomislav Karamarko, šef HDZ-a, suočen je s dosad najvećim policijskim skandalom koji se dogodio u zadnjoj godini njegova ministarskog mandata: tadašnji ravnatelj policije Oliver Grbić naredio je u srpnju 2011. da se u tajnosti prate glavni državni odvjetnik i osmero novinara! Mladen Bajić, glavni urednik Jutarnjeg lista i još sedam novinara bili su pod tajnim policijskim nadzorom više od četiri mjeseca!
Zagreb, 121112.DORH, Gajeva ulica.U velikoj operativnoj akciji Hipokrat koju je proveo Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, u suradnji s nekoliko policijskih uprava, uhiceno je vise celnih ljudi tvrtke Farmal iz Ludbrega, te nekoliko lijecnika zbog davanja i primanja mita.Na fotografiji: privodjenje osumnjicenih u prostorije DORH-a.Foto: Ronald Gorsic / CROPIX
 Ronald Goršić / CROPIX

Zoran Pusić, predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava (GOLJP): "Nisu mi poznati svi detalji vezani uz navodno policijsko praćenje glavnog državnog odvjetnika i osmero novinara, ali mogu izreći načelan stav. Policijsko praćenje glavnog državnog odvjetnika i novinara krajnje je delikatna stvar za koju mora postojati vrlo snažna, besprijekorna legalna pozadina.

Odluka o primjeni mjera praćenja nikako ne bi smjela biti stvar nečije samovolje jer jako je opasno ako institucije poput vojske, policije, sigurnosno-obavještajnih službi koje imaju ovlast upotrebe sile nastoje izmaći nadzoru. Dakle, ako je policija doista pratila glavnog državnog odvjetnika i spomenute novinare, onda su za primjenu takvih mjera morali biti zadovoljeni svi pravni uvjeti. U protivnom, netko treba odgovarati".

Vesna Alaburić, odvjetnica: "Ne mogu se upuštati u ocjenu činjeničnog stanja je li bivši ravnatelj policije Oliver Grbić imao osnovu za mjere nadzora i tajnog praćenja državnog odvjetnika i novinara, pa mogu iznijeti samo načelan stav: svi su ljudi ravnopravni pred zakonom i imaju jednaka prava i obaveze.

To znači, ako postoji osnovana sumnja da je bilo koji visoki državni ili pravosudni dužnosnik, glavni državni odvjetnik i novinar počinio neko kazneno djelo, prema njemu policija ima pravo primijeniti mjere provjere informacija i praćenja kao i prema bilo kojem drugom građaninu. Međutim, ako nije postojala osnovana sumnja da su oni koji su praćeni počinili kazneno djelo i ako je netko u policiji neovlašteno koristio mjere tajnog praćenja i nadzora, tj da ih je koristio u nezakonite, ili još gore u političke svrhe, u tome slučaju radi se o teškoj zloupotrebi položaja i takvo ponašanje treba biti najoštrije sankcionirano.

Emil Havkić, odvjetnik: Smatram da sama činjenica da su mjere policijskog praćenja bile primijenjene na glavnog državnog odvjetnika i novinare ne mora dokazivati nečiju namjeru usmjerenu protiv zakona, ukoliko su takve mjere primjenjivane da bi se rasčistile sumnje o curenju informacija iz istrage i ometanju istrage.

Ako se iste policijske mjere mogu primjenjivati na druge visoke državne i pravosudne dužnosnike, uključujući i suce, onda ni glavni državni odvjetnik ne može biti izuzet, naravno pod pretpostavkom da za primjenu tih mjera postoji zakonita osnova.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. svibanj 2024 22:03