POŠAST

ALARMANTNA SITUACIJA U ZAGREBU Roditelji u svojim domovima pronašli sumnjive tvari i anonimno ih dostavili na testiranje, rezultati zaprepastili sve

Sumnjive tvari iz svojih domova u Nastavni zavod “A. Štampar” na analizu je donijelo 136 roditelja
 Ilustracija / Profimedia, Alamy

Ecstasy, marihuana i kokain samo su neke od droga koje su roditelji pronašli u svojim domovima i odnijeli na testiranje u Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.

Riječ je o brzoj, besplatnoj i anonimnoj analizi droge koja se provodi od 2017. radi prevencije, ali i pravovremenog liječenja mladih koji konzumiraju nedopuštene supstance. Sumnjive tvari na analizu dosad je donijelo 136 roditelja.

- Od ukupnog broja, 56 posto, tj. 76 uzoraka, bilo je pozitivno, što znači da je bila riječ o nekoj drogi. Analiza je pokazala da je 28 donesenih uzoraka bilo pozitivno na THC, 16 na metamfetamin, 10 na kokain, devet na amfetamin i 13 na druge vrste droga - kaže magistra farmacije Martina Bago iz “Štampara”.

Ranko Šuvar / CROPIX
Martina Bago

Projekt je osmišljen tako da se sumnjivi uzorci mogu donijeti isključivo osobno, ponedjeljkom, srijedom i petkom od 10 do 12 sati na prijemnom šalteru Odjela za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu voda, II. zgrada, I. kat, Mirogojska 16, te se ne mogu slati poštom.

Analiza je trenutno moguća samo u Zagrebu, odnosno u “Štamparu” koji provodi analize, a troškove analize snosi Grad Zagreb.

- Svima je zajamčena anonimnost, ne ostavljaju se nikakvi podaci. Osoba koja donese uzorak dobije šifru prema kojoj za nekoliko dana na našim internetskim stranicama može vidjeti rezultate analize - pojašnjava mag. Bago. Ako je pozitivno, roditelji se mogu obratiti Službi za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, tj. Odjelu za prevenciju ovisnosti Zavoda.

Budući da je postupak potpuno anoniman, službi nedostaju statistički podaci o korisnicima.

- Ponekad nas roditelji povratno nazovu da postave pitanja što da naprave, tada doznamo neke detalje. Zasad smo primijetili da je uglavnom riječ o roditeljima mlađe populacije, odnosno srednjoškolaca ili mlađih punoljetnika, do primjerice 22 ili 23 godine - pojašnjava mag. Bago. Ovo je, navodi, jako dobra praksa jer brojni roditelji negiraju problem u nastajanju, povjeruju djetetu. Ovako nema uvjeravanja, klasičnom analizom na sofisticiranoj opremi saznaje se o čemu je točno riječ.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. svibanj 2024 21:39