Nicholas Dean, posebni izaslanik Državnog tajništva SAD-a za pitanja holokausta, koji se u Zagrebu u ponedjeljak sastao s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, te odvojeno s dvojicom potpredsjednika Vlade, Tomislavom Karamarkom i Božo Petrovom, u Hrvatsku je stigao baš u vrijeme kada židovska i srpska zajednica, te udruge antifašista bojkotiraju službeno državno obilježavanje strahota u ustaškom logoru Jasenovac, gdje je smaknuto više od 83.000 Srba, Židova, Roma i Hrvata.
Dojam je u javnosti da su žestoke osude ustaškog režima s pozicije državnog vrha (predsjednice, premijera, dvojice potpredsjednika Vlade) stigle tek sad upravo zbog kritika State Departmenta.
Davno dogovoreno
Dean - iako je jučer novinarima rekao da je njegov dolazak u Hrvatsku davno dogovoren te da je fokus razgovora s državnim vrhom bio na pitanjima povrata imovine Židovima - ipak je otkrio da se nisu mogle izbjeći ni ove teme koje opterećuju odnose između manjinskih zajednica i službene vlasti. Židovska i srpska zajednica, naime, smatraju da je u društvu nakon dolaska HDZ-a na vlast došlo do porasta nesnošljivosti, govora mržnje u javnom prostoru, te da pojedinci koji i sami sjede u Vladi, poput ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, relativiziraju i glorificiraju ustaški režim, a povijest pokušavaju revidirati.
Dean je pak na pitanje novinara bi li mogao zamisliti da u State Departmentu sjedi osoba koja je u prošlosti glorificirala nacistički režim, rekao da na to “nema odgovor”, ali:
- SAD ima takve odnose s drugim vladama, pa tako i s hrvatskom, da ne gledamo pojedince u Vladi, već se uzdamo u izjave političkih lidera. Kada smo sjedili s vašim liderima, oni su rekli da su svjesni važnosti priznavanja holokausta te restitucije, a mi smo to primili kao izjave partnera kojeg poštujemo - odgovorio je Dean.
‘Suočavanje nije lako’
Dodao je da govoru mržnje, antisemitizmu i netoleranciji nema mjesta u demokratskim, pluralnim društvima.
- To smo jasno rekli i hrvatskoj Vladi. Zadovoljni smo što smo od njih dobili pozitivan odgovor da dijele te naše zajedničke vrijednosti - rekao je Dean.
Posebni izaslanik State Departmenta razgovorao je s članovima Vlade i o odnosima sa židovskom zajednicom, a svjestan je rasprava koje se vode oko obilježavanja Jasenovca jer je ranije razgovarao s pripadnicima židovske zajednice u Hrvatskoj. SAD su dosad uvijek sudjelovale u obilježavanju proboja jasenovačkih logoraša, no ove godine, istaknuo je Dean, Veleposlanstvo SAD-a u Zagrebu nije dobilo pozivnicu.
- Fokus u toj raspravi treba biti na poštovanju i memoriranju jasenovačkih žrtava. I to je jedino ispravno. Nije na nama da komentiramo na koji će se način to obilježavati. Suočavanje s prošlošću nije lako. Mi se u SAD-u gotovo svakodnevno suočavamo. Važno je da smo od vaše Vlade čuli da su posvećeni tim vrijednostima. Zadovoljni smo, ne samo toplim dočekom, nego i konkretnim stvarima koje će se napraviti do kraja godine kad je riječ o restituciji - kaže Dean.
Kad je riječ o neprikladnom navijanju na stadionima gdje se u Hrvatskoj uzvikuje “Za dom spremni”, Dean je rekao da bi svaki američki predsjednik da se slično dogodi u SAD-u to osudio, a smatra da su te osude bile prisutne i kod hrvatskog državnog vrha.
Četiri komemoracije?
Koordinacija židovskih općina Hrvatske još je u ponedjeljak priopćila da će ove godine komemoraciju žrtvama koncentracijskog logora Jasenovac održati u petak, 15. travnja, tjedan dana prije službene komemoracije, dok će Savez antifašista Hrvatske komemoraciju održati dva dana nakon službene, 24. travnja. Srpsko narodno vijeće će se pridružiti Židovima ili antifašistima, a možda će i oni imati svoju, četvrtu, komemoraciju. SDP također neće na službenu komemoraciju, a jučer je predsjednik najveće oporbene stranke Zoran Milanović rekao da će jasenovačke žrtve komemorirati zajedno sa SNV-om i Savezom antifašista.
Poručio je kako “neće iskakati iz šipražja i stavljati to na Facebook”, što zamjera predsjednici Republike.
- Žao mi je što je sve to počelo prije godinu dana, kada je novoizabrana predsjednica iz šipražja došla u Jasenovac, bez najave, pod izlikom da se od toga ne treba raditi politika. To jest politika - poručio je Milanović.
Naglasio je da je Jasenovac posljedica zločinačke i za Hrvatsku štetne politike te dodao da bi se u Hrvatskoj trebao postići dogovor oko toga što je za državu korisno, a što štetno. Dodao je da “u Jasenovcu postoje oni koji žale za žrtvama i oni kojima je svejedno”, a s njima, kaže, neće ići na komemoraciju.
Veljko Kajtazi, predstavnik romske manjine, jučer je ipak odlučio da će biti na službenoj komemoraciji 22. travnja, dok je predsjednik Židovske općine Zagreb, Ognjen Kraus, ponovio svoj stav da ne odustaje od bojkota, te je poručio da je predsjednica mogla i ranije osuditi ustaški režim, a ne tek sada kada je na nju izvršen pritisak od strane SAD-a.
Kritizirao je i Tomislava Karamarka.
- Nisam čuo prvog potpredsjednika Vlade da je osudio postojanje NDH i što je značila ta kvislinška država. U Jasenovcu nije bio nikada, a kada govori o tome, onda priča općenito o totalitarističkim režimima - kaže Kraus.
Demanti Pantovčaka
S Pantovčaka pak neslužbeno demantiraju da je predsjednica prvi put jasno osudila ustaški režim zbog pritiska SAD-a. - To uopće nije bila tema. A predsjednica je smatrala da s obzirom na razvoj događaj treba poduzeti sve da se zajednička komemoracija održi na dostajanstven način, te da svima pošalje poruku o NDH i Jasenovcu. Ta njena izjava je sjajno primljena u diplomatskim krugovima i u Hrvatskoj, ali naravno da je neće dobro primiti nostalgičari NDH, što nju ne zanima - kaže visoki izvor iz HDZ-a blizak Pantovčaku.
Bojkot komemoracije nije udar na mene
Na službenoj komemoraciji u Jasenovcu 22. travnja bit će i ministar kulture Zlatko Hasanbegović. Drago mu je što je romska zajednica odlučila prisustvovati službenoj komemoraciji i izrazio žaljenje što isto neće učiniti Koordinacija židovskih općina i Srpsko narodno vijeće.
Razloge za bojkot koje su naveli SNV i Koordinacija smatra neutemeljenima jer problemi postava muzeja i imenovanja stručnog savjeta nisu novi, nego naslijeđeni, pa ne mogu biti razlozi za bojkot.
- Spominju i da Vlada želi revitalizirati ustaške zločine, da šuti o njima. Što je opet neutemeljeno. Nitko iz Vlade to nije rekao, cijela Vlada je više puta osudila ustaške zločine, pa ne vidim zbog čega to netko uvijek potencira. Pojave poklonika tog režima ima, ima ih i u Europi, to je manjina i to treba suzbiti - kaže Hasanbegović i ističe da ne osjeća da je bojkot zapravo udar na njega.
- Ustaške zločine osuđujem, a oni koji su odlučili bojkotirati komemoraciju, to čine zbog politikantstva. (T. Mamić)
Bojkot komemoracije nije udar na mene