ZAGREB - Vladimir Šeks , Tomislav Merčep i Davor Domazet Lošo imena su visokih političkih i vojnih dužnosnika koja Amnesty International poimenično navodi u svom najnovijem izvješću o ratnim zločinima u Hrvatskoj.
Tri stranice o Šeksu
U izvješću koje će biti objavljeno u četvrtak, ta utjecajna međunarodna organizacija konstatira da hrvatski sudovi procesuiraju počinitelje ratnih zločina niže razine, dok oni na višim i visokim ostaju nedodirljivi. Amnesty poziva Državno odvjetništvo i sudove da istraže javno iznesene tvrdnje prema kojima su visoki politički i vojni dužnosnici poput Vladimira Šeksa , Tomislava Merčepa i admirala Davora Domazeta Loše sudjelovali u počinjenju ratnih zločina. Čak tri stranice izvješća posvećene su Vladimiru Šeksu.
Amnesty traži da se rasvijetli njegova odgovornost za ratne zločine u istočnoj Slavoniji, a s obzirom na tvrdnje nekih svjedoka u procesu Branimiru Glavašu i ostalima, prema kojima je upravo on kao šef Kriznog stožera za istočnu Slavoniju uz Glavaša bio formalni i stvarni gospodar zbivanja na tome prostoru ratne 1991. Amnesty u najnovijem izvješću postavlja i pitanje kako je moguće da je nakon niza javnih svjedočenja o zločinima koje su činili pripadnici rezervnog sastava MUP-a pod njegovim zapovjedništvom, Tomislav Merčep i dalje ostao nedodirljiv za hrvatsko pravosuđe.
Pri tome se podsjeća na čitav niz tekstova objavljenih u splitskom Feral Tribuneu o zločinima u Pakračkoj Poljani, na intervju pripadnika njegove jedinice Mire Bajramovića o stotinu odvedenih, mučenih i likvidiranih civila na različitim područjima u Hrvatskoj, kao i o ubojstvu 19-godišnje Hrvatice Marine Nuić te na javne tvrdnje Ferdinanda Jukića o likvidacijama srpskih civila u Vukovaru po njegovu nalogu u ljeto 1991., prije početka ratnih sukoba u tome gradu.
Stvarni zapovjednik
Izvješće podsjeća na to da je pravomoćnom presudom za zločine u akciji Medački džep utvrđeno da za njih nije odgovoran general Rahim Ademi, već admiral Davor Domazet Lošo.
Ta nevladina organizacija pita zbog čega nije procesuiran stvarni zapovjednik te akcije.
Većina bi mogla proći bez suđenja
U izvješću proslijeđenom i u Bruxelles, Amnesty International ističe da u Hrvatskoj postoji 700 slučajeva ratnih zločina koje još treba procesuirati te iznosi bojazan da je taj broj i veći. Uz dosadašnji tempo, od 18 zaključenih slučajeva godišnje, postoji bojazan da većina odgovornih za zločine nikada neće biti kažnjena. Kao poseban problem navodi se etnička pristranost u procesuiranju ratnih zločina.