PAD AFGANISTANA

Analitičar: Amerikanci su mogli otići tijekom zime, znate li zašto su se povukli baš sada?

Ministar Grlić-Radman: Ne, nije bilo uzalud. Naši su vojnici u Afganistanu stjecali iskustvo
Arhiva
 Johannes Eisele/AFP

Dvadeset godina nakon ulaska američkih snaga i devetnaest godina nakon dolaska NATO-a Afganistan se vratio tamo gdje je bio - pod vlast talibana. Utrošeno je oko 1000 milijardi američkih dolara, poginulo je 2240 američkih vojnika, oko 20 tisuća ih je ranjeno, a na kraju se pokazalo da je sve bilo uzalud.

"To je točno. Koncept koji su Sjedinjene Države i NATO gradili u Afganistanu doživio je debakl. Talibani sigurno neće prihvatiti oblik društvenog života koji je nametnut od strane Zapada. Osim toga, međunarodne snage u Afganistan su ušle s ciljem uništenja talibanskog pokreta, islamista, Al Qaide, a u tome nisu uspjeli. Iz te perspektive može se reći da je sve bilo uzalud", kazao je za Jutarnji list stručnjak za geostrateška pitanja Vlatko Cvrtila. U sedamnaest i pol godina u Afganistanu je bilo angažirano i više od 5722 hrvatskih vojnika. U napadu talibana ubijen je jedan vojnik, Josip Briški.

Obostrana korist

Je li i hrvatski angažman bio uzaludan? Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman smatra kako hrvatski angažman nije bio uzaludan. "Hrvatska je misiji u Afganistanu pridonijela od 2003. s više od 5500 vojnika, koji su aktivno sudjelovali u kolektivnim naporima kako bi se poboljšao život stanovnika, osigurala stabilnost i sigurnost države te izgradile demokratske institucije. Naši su vojnici mentorirali vojne i policijske snage i time dali snažan i vidljiv doprinos jačanju tamošnjih kapaciteta. Jesu li se ti kapaciteti kasnije mogli održati, na to hrvatske snage nisu mogle utjecati. Hrvatski vojnici stjecali su vojno iskustvo u međunarodnim operacijama. Obostrana korist sigurno je postojala", smatra ministar.

image
Gordan Grlić Radman
Ivo Ravlić/Cropix

S njime se slaže i Cvrtila. "Hrvatska nije uzalud utrošila svoj angažman u toj zemlji. Kroz suradnju i rad sa saveznicima jačala je svoje vojne kapacitete. Pa misije su jedino mjesto gdje hrvatski vojnici mogu nešto naučiti. Afganistan je bio mjesto gdje su mladi hrvatski časnici mogli naučiti doktrine i vojnu kulturu NATO-a. Osim toga, svojim angažmanom dobili smo na cijeni kod saveznika", naglašava Cvrtila.

Ne treba ni zaboraviti da su 2003. godine prvi hrvatski vojnici otišli u Kabul kako bi Hrvatska osigurala primanje u NATO savez što je i ostvareno.

S početnih 50 vojnika hrvatski angažman se 2009. godine popeo na maksimalnih 320 vojnika. Posljednjih deset godina hrvatski su vojnici kroz Operativne mentorske timove za vezu obučavali vojne i policijske snage Afganistana kako bi mogli poraziti talibane.

U dva navrata, u razmaku od četiri godine, svjedočio sam toj obuci u okolici Kabula i usprkos uvjeravanju naših vojnika da su afganistanske kolege motivirane za obuku i željni znanja, gledajući te afganistanske vojnike bio sam vrlo skeptičan u uspješan rezultat te obuke.

image
S početnih 50 vojnika hrvatski angažman se 2009. godine popeo na 320 vojnika

MORH/I. Firšt

Vlatko Cvrtila kaže kako su Amerikanci još prije deset godina bili svjesni kako se zbog korupcije, plemenskih obračuna i nezainteresiranosti vojnika za borbu s talibanima afganistanske snage sigurnosti neće samostalno moći oduprijeti protivniku i samo su čekali pravi trenutak za izlazak.

Dali do znanja

A taj odlazak dogodio se baš u vrijeme najpogodnije za talibansku ofenzivu. "Mogli su Amerikanci otići tijekom zima, kada je zbog vremenskih prilika pokretanje velike ofenzive nemoguće. Ali to su učinili sada što očito sugerira na neki dogovor s talibanima jer Amerikancima Afganistan više nije važan. Sada ih zanima samo Kina i Rusija". Ni Europa ni NATO nisu se previše uzbunili zbog razvoja situacije u Afganistanu.

Europske snage još su se ranije povukle iz te zemlje, a ministar Grlić Radman ističe kako "međunarodna zajednica poziva talibane na hitnu obustavu vatre i nastavak političkih pregovora. Jasno im je dala do znanja da će u protivnom ostati u izolaciji i bez međunarodne pomoći". No te diplomatske inicijative talibanima previše ne znače.

Ono što je sasvim izvjesno jest da će Europu pogoditi novi migracijski val iz Afganistana. On je već krenuo, a govori se o nekoliko desetaka, pa i stotina tisuća stanovnika Afganistana koji bi mogli krenuti prema Europi. Primjerice, prema podacima slovenske policije, posljednjih mjeseci se u Sloveniji znatno povećao broj afganistanskih migranata, a to je bilo prije ove talibanske ofenzive.

U hrvatskom MUP-u još su prije mjesec dana izražavali zabrinutost zbog mogućeg vala afganistanskih izbjeglica koji bi preko BiH mogli doći do hrvatske granice, što će se u nekoj mjeri, očito, i obistiniti. Tako da bismo već u ranu jesen mogli imati novu migrantsku krizu na našim granicama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 05:21