PLUS ZA TURIZAM

ANALIZA POREZNE REFORME: PLENKOVIĆEV PAKET OD 3,7 MILIJARDI Ugostiteljima PDV 13 posto, olakšice mladima, skuplji sokovi, alkohol i cigarete

Zagreb, 270619. Markov trg.
Banski dvori.
Redovita sjednica Vlade.
Na fotografiji: Zdravko Maric ministar financija.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

Zdravko Marić

 

Premijer Andrej Plenković je, činilo se, danas došao u Svečanu dvoranu u Banskim dvorima odlučan argumentima braniti prijedlog četvrtog kruga poreznih promjena u njegovu mandatu, ali kada su došla na red novinarska pitanja, ustvari je odbio odgovarati na njih i napustio je dvoranu.

Najprije je na pitanje o tome je li pogriješio kada je Vlada povećala porez na dodanu vrijednost na pripremu i dostavu hrane u ugostiteljskim objektima prije dvije godine s 13 na 25 posto ili griješi sada kada ga spušta s 25 na 13 posto te na pitanje što je dovelo do takvog zaokreta s obzirom na to da snižavanje PDV-a nije donijelo i očekivano sniženje cijena, a država će ostati bez 1,8 milijardi kuna, odgovorio - pratite sve ove koji formiraju cijene. “Stisnite malo ove druge kako stiskate nas”, ustvrdio je premijer, dodajući kako je sve o smanjivanju opće stope PDV-a s 25 na 24 posto objasnio u uvodnom dijelu govora.

Zagreb, 260719.
Banski dvori, premjer Andrej Plenkovic i ministar financija Zdravko Maric, na konferenciji za medije predstavili su 4. krug poreznih rasterecenja.
Snimio: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / CROPIX
 

Lobiranje

Potom ga je druga novinarka pitala je li upoznat sa zapošljavanjem bratića u Hrvatskim cestama i je li imao veze s tim, na što je kratko rekao: “Ne”. Negativno je odgovorio i na potpitanje vezano za tu temu. Nakon toga je pitao ima li još pitanja, a na odgovor novinarke da ima ustvrdio je da će odgovoriti ako ga se ima bilo što relevantno pitati. “Imam, tiče se porezne i ekonomske politike”, odgovorila je novinarka, na što je predsjednik Vlade odgovorio:

“To će vam Zdravko”, ostavljajući Zdravka Marića u nezahvalnoj poziciji da “brani” smanjivanje PDV-a za ugostiteljstvo, iako je poznato kako on nije zagovarao taj potez, nego je to posljedica odluke HDZ-a nakon žestokog lobiranja industrijske branše. Jednako tako je poznato i da je ministar financija želio da se odustane od smanjivanja opće stope PDV-a u korist smanjivanja opterećenja rada, poreza na dobit ili stopa PDV-a na robu široke potrošnje. Treba reći i kako je premijer prethodno, tijekom izlaganja Zdravka Marića, na desetak minuta otišao iz dvorane pa su možda ti razgovori razlog iskazane naknadne nervoze i bahatosti prema novinarima.

Zagreb, 260719.
Banski dvori, premjer Andrej Plenkovic i ministar financija Zdravko Maric, na konferenciji za medije predstavili su 4. krug poreznih rasterecenja.
Snimio: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / CROPIX
 

Inače, predsjednik Vlade nije u uvodnom govoru obrazložio zašto je prvotni prijedlog poreznih promjena izmijenjen na sjednici Predsjedništva HDZ-a u četvrtak kasno navečer kada je odlučeno da će smanjiti PDV s 25 na 13 posto za pripremu i dostavu hrane u restoranima. Rekao je samo kako je najveća politička stranka u Hrvatskoj odlučila tako pomoći konkurentnosti domaće turističke industrije. Jednako tako nije previše obrazlagao ni smanjenje opće stope PDV-a s 25 na 24 posto, ističući kako je tako odlučio Hrvatski sabor prošle godine te da je ta promjena predizborno obećanje iz programa HDZ-a koji su pisali ekonomski stručnjaci.

Ukupni trošak poreznog rasterećenja u 2020. popeo se tako na čak 3,7 milijardi kuna, što predstavlja velikih jedan posto bruto domaćeg proizvoda, od čega 1,8 milijardi kuna otpada na smanjenje opće stope PDV-a, milijardu kuna se odnosi na smanjivanje stope PDV-a za ugostiteljstvo, 700 milijuna kuna na smanjenje poreza na dohodak za mlade do 30. godine te 250 milijuna kuna od promjena poreza na dobit.

Porez na imovinu 

Dakle, od 3,7 milijardi kuna, čak 2,8 milijardi kuna otpada na smanjivanje PDV-a, iako su ekonomisti i poduzetnici bili više za to da fokus bude na rasterećenju rada (naravno, to su podržavali i građani) i poreza na dobit, s tim da dio ekonomista smatra kako treba uvesti i porez na imovinu, odnosno nekretnine.

Premijer Andrej Plenković je, doduše, rekao kako će prijedlog poreznih promjena ići u javno savjetovanje idući tjedan i pozvao je sve da se uključe svojim sugestijama. No, ministar financija je dao naslutiti kako će se i te sugestije morati uklopiti u predviđeni fiskalni trošak od oko 3,7 milijardi kuna, što znači da baš i nema mnogo prostora za izmjene. U nastavku dajemo pregled glavnih poreznih promjena.

1. Promjene u sustavu poreza na dohodak

- Ukidanje poreza za mlade do 25. godine, dok se za mlade od 26. do 30. godine porezne obveze smanjuju 50 posto, s tim da je temelj godina rođenja, a ne datum rođenja. Zdravko Marić rekao je kako se radi o demografskoj, socijalnoj i gospodarskoj mjeri kojom se želi olakšati ulazak mladih u svijet rada te je naglasio kako kritike o tome da će mladima pasti neto plaća nakon što napune 26 ili 31 godinu ne moraju biti točne jer im može u to vrijeme rasti ugovorena plaća. Ministar financija istaknuo je kako 380 tisuća mladih u dobi do 30 godina radi, a ova će mjera obuhvatiti u većoj ili manjoj mjeri 250 tisuća mladih ljudi.

- Novi neoporezivi primici

+ Trošak smještaja za sve radnike na temelju vjerodostojne dokumentacije i trošak prehrane do 12.000 kuna za sve radnike na temelju vjerodostojne dokumentacije kuna ili novčana naknada za smještaj i prehranu do 5000 kuna.

+ Naknade za podmirivanje troškova korištenja ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima Ministarstva nadležnog za turizam do 2500 kuna. Zdravko Marić je rekao kako će Ministarstvo turizma još odrediti hoće li poslodavac radniku davati vaučer za plaćanje takvih troškova koji će biti oslobođeni plaćanja poreza.

+ Troškovi plaćanja vrtića te dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja bit će oslobođeni plaćanja poreza.

+ Povećat će se neoporezivi iznos tuzemnih dnevnica za službena putovanja sa 170 na 200 kuna.

2. Porezno rasterećenje dobiti poduzetnika

- Stopa od 12 posto primjenjuje se na poduzetnike čiji je godišnji prihod manji od 7,5 milijuna kuna, što znači da će dodatnih 10.000 poslodavaca plaćati manji porez na dobit, čime u primjenu stope od 12 posto ulazi čak 93 posto poduzetnika.

3. Izmjene u sustavu PDV-a

- Opća stopa se smanjuje s 25 na 24 posto, a za pripremu i usluživanje hrane u ugostiteljstvu stopa se smanjuje s 25 na 13 posto. Jednako tako, poduzetnici koji imaju prihod do 7,5 milijuna kuna imat će mogućnost plaćanja PDV-a nakon naplaćenih, a ne obračunatih faktura.

4. Nove trošarine, ali i smanjivanje drugih nameta

- Povećavaju se trošarine na cigarete i alkohol te se uvodi porez na šećer kao udjel u pićima, što će dovesti do poskupljenja tih proizvoda. Kod pića se uvodi promjena oporezivanja bezalkoholnih pića po udjelu dodanih šećera, umjesto dosadašnjeg linearnog količinskog oporezivanja po hektolitru.

- Omogućit će se povrat dijela plaćene trošarine na dizelsko gorivo koje se koristi u željezničkom prometu robe i putnika, čime će se povećati konkurentska sposobnost željezničkog prijevoza robe i putnika.

- Potpuno oslobođenje od plaćanja trošarine na električnu energiju u željezničkom prometu robe i putnika (uključujući tramvajski promet).

KOMENTAR MARINE KLEPO

Marićev uspjeh: rasprava se vodi o porezima, a ne tko će dobiti više iz proračuna

Kada se na kraju sve sabere, glavni dobitnici četvrtog kruga porezne reforme ispali su vlasnici restorana, mali poduzetnici i mladi zaposlenici, a ne može se požaliti ni ministar zdravstva Milan Kujundžić koji je i ovaj put uspio izboriti povećanje prihoda. Premda smatra da turizam nije sektor kojemu je nužno pomagati kroz nižu stopu PDV-a, ministar financija Zdravko Marić na kraju je ipak pokleknuo pred glasnim ugostiteljima i prihvatio političku realnost.

Dijelom je za to i sam kriv jer se prilikom drugog kruga odlučio za nespretno rješenje podjele sektora tako da su pružatelji smještaja usluga ostali povlašteni i nastavili su plaćali stopu PDV-a od 13 posto, dok je na 25 posto podignuta samo u slučaju pripreme hrane. Brojni poduzetnici u turizmu, među kojima je i Veljko Ostojić, nekadašnji ministar koji se 2013. godine izborio da sektor plaća nižu stopu PDV-a, pokazali su se dovoljno utjecajnima da primoraju ministra na uzmak, da odustane od mjere koju je uveo prije dvije godine i sve vrati na staro.

Istodobno, ministar Marić zasad je ustrajan u nakani da smanji oporezivanje plaća mlađima od 30 godina, unatoč prigovorima da to komplicira porezni sustav, da predstavlja dobnu diskriminaciju te da su mali izgledi kako će time ostvariti cilj. Vjerojatno je i sam svjestan da će samo tom mjerom teško zaustaviti iseljavanje, ali očito je da Vlada želi smanjiti društveni pritisak i dati svoj doprinos tome, makar bio i simbolične naravi. Kada je riječ o ministru zdravstva, ostaje dojam kako se ministar financija i premijer mire s činjenicom da od Kujundžića ne treba očekivati veće iskorake u racionalizaciji sustava, pa i ne preostaje drugo nego povećavati prihode.

Tako se čini da je četvrti krug porezne reforme, ujedno i predizborni, bio mnogo više podložan kompromisu nego što su to bila prethodna tri. Neki Mariću zamjeraju i to što svake godine unosi promjene u sustav, umjesto da je, primjerice, donio trogodišnji program. Međutim, ono što se ne može osporiti jest činjenica da je uspio u najvažnijem: umjesto natjecanja u tome tko će više tražiti i dobiti iz proračuna, proteklih godina javna rasprava ipak se vodi o smanjenju poreza.  (Marina Klepo)

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo